Uredba za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na Internetu – tako se službeno naziva prijedlog europske regulative, koji je Europska komisija prvi put predstavila u svibnju 2022. godine. Iako sporo, taj je prijedlog pomalo napredovao kroz institucije i sve je bliže službenom izglasavanju u Europskom parlamentu, a kako se to bliži, sve su glasniji i protivnici tog, vrlo kontroverznog, dokumenta.

Dobra ideja, loša provedba

Naime, taj prijedlog regulative, kolokvijalno prozvan "chat control" ("kontrola razgovora"), ima plemenitu namjeru – zaštititi djecu od seksualnog zlostavljanja na Internetu. Međutim, predložene metode kojima bi se to postiglo izazvale su žestoke kritike i strah od uvođenja masovnog nadzora komunikaicja europskih građana bez presedana. Ključna odredba regulative obvezala bi pružatelje usluga internetskih komunikacija, poput WhatsAppa, Signala, Telegrama, ali i servisa elektroničke pošte, na skeniranje svih privatnih poruka, fotografija i datoteka svojih korisnika u potrazi za materijalom koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece.

Takav je sustav prije nekoliko godina htio jednostrano u svoje operacijske sustave uvesti i Apple, pa je ideja neslavno propala, kad se javnost pobunila oko masovnog proaktivnog nadzora svih privatnih kanala komunikacije. Sada, pak, europski vlastodršci misle učiniti isto, a javnost se ponovno, s pravom, pobunila. Ono što prijedlog čini posebno spornim jest zahtjev da se nadzor provodi čak i nad end-to-end šifriranom komunikacijom, onom koja je po svojoj biti zaštićena enkripcijom te joj sadržaje mogu vidjeti samo pošiljatelji i primatelji. Kako bi se europska ideja nadzora provela u djelo, bilo bi potrebno "otključati" tu enkripciju te dati pristup svim sadržajima trećoj strani.

Otvaranje "stražnjih vrata"

Stručnjaci za sigurnost upozoravaju da bi jedini tehnički način za to bio implementacija tzv. "skeniranja na strani klijenta". To znači da bi se sadržaj poruke i datoteke analizirale na samom uređaju korisnika prije nego što se sadržaj šifrira i pošalje, čime se u potpunosti potkopava svrha i sigurnost enkripcije. Kritičari prijedloga ističu da bi uvođenje "chat controla" pokrenulo opći i neselektivni nadzor komunikacije svih građana Europske unije, oslabilo sigurnost OS-ova i uređaja te ugrozilo privatnost podataka obveznim otvaranjem "stražnjih vrata" do kriptirane komunikacije.

Masovni nadzor, kakav bi ovaj prijedlog mogao izroditi, u suprotnosti je s Poveljom EU-a o temeljnim pravima, posebice s pravom na privatnost i zaštitu osobnih podataka, ali je i u suprotnosti s temeljnim demokratskim načelima. Stvaranje "stražnjih vrata" u enkripciji ne bi pomoglo samo identificirati kriminalce, već bi privatne i osjetljive podatke svih korisnika (financijske, zdravstvene, osobne) izložilo hakerima, stranim vladama i drugim zlonamjernim akterima jer je poznato – jednom "odškrinuta" takva vrata kasnije je daleko lakše "širom otvoriti".

Implementacija "chat controla" bio bi i opasan globalni presedan, kažu aktivisti. Ako EU, inače percipiran kao predvodnik u zaštiti podataka, usvoji ovakav zakon, autoritarni režimi diljem svijeta mogli bi to iskoristiti kao opravdanje za uvođenje vlastitih mjera masovnog nadzora. K tome, automatizirani sustavi za skeniranje skloni su pogreškama i mogu pogrešno označiti potpuno bezazlen sadržaj, poput obiteljskih fotografija s ljetovanja te ga proglasiti dječjom pornografijom – posljedice za "obične" građane u tom slučaju ne treba niti spominjati. Da stvar bude gora, plan je da političari budu izuzeti iz masovnog nadzora pod izlikom "profesionalne tajne".

Trenutačno stanje

Od predstavljanja 2022. godine, prijedlog Uredbe suočava se sa značajnim otporom i nije uspio osigurati potrebnu većinu glasova među državama članicama u Vijeću EU. Europski parlament je u studenom 2023. zauzeo gotovo jednoglasan stav protiv neselektivnog skeniranja, zalažući se za ciljani nadzor isključivo na temelju sudskog naloga i samo za osobe osumnjičene za kaznena djela.

Međutim, rasprava je nedavno ponovno oživljena, kad je u srpnju predsjedanje Vijećem preuzela Danska. Ta je zemlja snažan zagovornik "chat controla" i postavila je usvajanje regulative kao jedan od svojih prioriteta, s ciljem postizanja kompromisa i mogućeg izglasavanja već do sredine listopada 2025. godine

Hrvatska je za?

Ovog je mjeseca pokrenuta i aktivistička stranica Fight Chat Control, koja objedinjava sve podatke vezane uz kontroverzan prijedlog. Na njoj možete pronaći i kontakte naših europarlamentaraca, kojima se možete izravno obratiti i zatražiti od njih da se u eventualnom glasanju izjasne protiv Uredbe.

Za sada su se tek tri države članice izjasnile protiv, njih 15 načelno podržava prijedlog, a devet ih je neodlučno. Trenutačni službeni stav Vlade Republike Hrvatske kaže da je naša zemlja za donošenje ove Uredbe, no stavovi pojedinačnih zastupnika u Europskom parlamentu nisu poznati.