Jučer je SpaceX-a krenuo je s prodajom dionica na Nasdaqu. Negdje između otvaranja burze i podneva, Elon Musk je postao prvi bilijunaš u povijesti čovječanstva. Wall Street Journal je izračunao da mu se bogatstvo u karijeri povećavalo prosječno 992 dolara u sekundi, odnosno 3,6 milijuna dolara na sat. Musk je za vrijeme svog staža zarađivao otprilike pet prosječnih hrvatskih godišnjih plaća po minuti. Da budemo jasniji, brojke su prosjek cijele karijere: ukupni današnji imetak podijeljen s 31 godinom otkako je osnovao prvu tvrtku, Zip2, 1995. godine, a ne stvarni priljev novca.

Bogatstvo mu zapravo raste i pada u skokovima, s cijenom dionica koje drži; samo danas, dok je SPCX skakao, papirnata vrijednost rasla mu je više od deset milijuna dolara u sekundi.

Teško je običnom, malom čovjeku smisliti što znači imati takvo bogatstvo i da su dionice prodane po današnjoj cijeni što bi se s time moglo kupiti ili popraviti, pa su američki mediji, Bloomberg i WSJ napravili zanimljive analize.

Bogatiji od države koja proizvodi njegove čipove

Musk bi mogao kupiti sva 32 NFL kluba i svih 30 NBA momčadi, a nakon toga bi mu ostalo još 500 milijardi sitniša. Mogao bi platiti 2,4 milijuna prosječnih američkih kuća.

Mogao bi u gotovini preuzeti FedEx, Target, UPS, Starbucks i CVS, kompanije koje zajedno zapošljavaju milijune ljudi. Bloomberg ide korak dalje: Muskov imetak otprilike je jednak godišnjem BDP-u Švicarske ili Tajvana. Drugim riječima, jedan čovjek bogatiji je od cijele države o čijim poluvodičima ovisi i njegova vlastita AI strategija.

Rockefeller bi se posramio

Bogataš John D. Rockefeller uvijek se spominje kada je u pitanju neumjereno bogatstvo. Godine 1937. kontrolirao je oko 1,5 posto američkog BDP-a; za usporedbu, Musk drži otprilike 3 posto. Drugi najbogatiji čovjek svijeta, Larry Page, ima oko 300 milijardi, pa je razmak teško dostiživ. Najplaćeniji hedge fund menadžer na svijetu, koji zarađuje 3,4 milijarde godišnje, morao bi raditi i štedjeti gotovo 300 godina da sustigne ono što Musk drži u dionicama.

Drugi dio Rockefellerove biografije manje je poznat ali je značajan: čovjek koji je sinonim za monopolističku pohlepu ipak je financirao Sveučilište u Chicagu, iskorijenio ankilostomijazu, parazitsku bolest crijevnih glista koja je desetljećima harala među siromašnima na američkom Jugu i platio razvoj cjepiva protiv žute groznice. Carnegie je sagradio 2.500 javnih knjižnica. Ljudi kažu da to nije bila dobrota, već da si je gradio spomenike za vazda, kupio ostavštinu, ali knjižnice danas postoje, bez obzira na motiv.

Koliko košta popravak svijeta?

Zanimljivije od pitanja što bi Muskovo bogatstvo moglo kupiti jest pitanje što bi moglo popraviti. UN-ove agencije i Svjetska banka objavljuju što bi to koštalo, a brojke nisu velike u usporedbi s bilijunom. Iskorjenjivanje gladi koja ubija: 40 milijardi godišnje do 2030. Muskov imetak pokrio bi to do kraja stoljeća. Iskorjenjivanje malarije (600.000 mrtvih godišnje, uglavnom djece): 90 do 120 milijardi, jednokratno. Financiranje osnovnog obrazovanja siromašnih zemalja: 97 milijardi godišnje. Pristup čistoj vodi i sanitarijama za cijeli planet: 114 milijardi godišnje. Iskorjenjivanje velikih boginja koštalo je 300 milijuna dolara, sitnica za Muska.

Filantropija kao porezna oaza

Novinari su izvukli da je u studenome 2021. šef Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley rekao da bi 6 milijardi dolara, tada 2 posto Muskova imetka, spasilo 42 milijuna ljudi od gladi. Musk je javno odgovorio da će prodati dionice Tesle i uplatiti ako mu WFP pokaže točan plan. WFP je objavio plan, stavku po stavku. Musk nije uplatio ni centa.

Jest, doduše, iste godine prebacio 5,7 milijardi u dionicama Tesle, ali vlastitoj zakladi, čime je ostvario poreznu olakšicu. New York Times je kasnije utvrdio da Musk Foundation godinama ne uspijeva podijeliti ni zakonski minimum od 5 posto imovine i da nema nijednog zaposlenog na puno radno vrijeme. Zaklada s milijardama i nula zaposlenih nije dobrotvorna organizacija, već porezna oaza.

Musk je 2012. potpisao Giving Pledge, obećanje da će većinu bogatstva dati u dobrotvorne svrhe. Četrnaest godina kasnije, njegova realizirana filantropija mjeri se u promilima imetka, a i to uglavnom završava u fondovima koje sam kontrolira ili u projektima koji se sumnjivo preklapaju s njegovim poslovnim interesima.

Njegov standardni odgovor, ponavljan u desecima intervjua, glasi da su njegova filantropija upravo SpaceX i Tesla: višeplanetarna civilizacija i električni automobili kao dar čovječanstvu. Treba pogledati istini u oči: darovi se obično ne naplaćuju. Tesla se prodaje, Starlink se pretplaćuje, a let u orbitu košta. To je kao kad bismo rekli da je Coca-Cola humanitarna akcija protiv žeđi.

Bogatstvo koje se ne može iskeširati

WSJ i Bloomberg detaljno su usporedili što bi bilo kad bi bilo, ali ipak je to zasad čista fantazija: Muskovo bogatstvo papirnato je jer je 90 posto vrijednosti u dionicama. U ovom trenutku prodaja SpaceX-ovih dionica zamrznuta je na 366 dana nakon IPO-a, a i kad istekne zabrana, svaka ozbiljnija prodaja srušila bi cijenu upravo onoga što posjeduje.