Naglo rastuće platforme poput Kalshija i Polymarketa jedni nazivaju tržištima predviđanja (prediction markets), a drugi jednostavno online kladionicama. Njezina popularnost raste eksponencijalno. Prema podacima platforme Artemis, ukupna vrijednost oklada u svibnju je premašila 29 milijardi dolara, naspram tek dvije milijarde u istom mjesecu godinu ranije. Od puke zabave nastao je ogroman biznis, ali i gorući problem za korporativni svijet. Popularnost ovih platformi otvorila je, naime, potpuno novi i slabo regulirani prostor za insajdersko trgovanje.

Tvrtke u rasponu od investicijske grupe Federated Hermes do softverskog diva SentinelOne prisiljene su žurno usklađivati interna pravila o tome kako se njihovi zaposlenici smiju kladiti na tim tržištima.

Zašto tradicionalni zakoni zakazuju?

Helena Grannis, partnerica specijalizirana za korporativno upravljanje u uglednom odvjetničkom društvu Cleary Gottlieb Steen & Hamilton, upozorava da su standardna pravila protiv insajderskog trgovanja osmišljena za klasične burze dionica te da ne pokrivaju specifičnosti modernih platformi.

Tradicionalni zakoni, poput onih koje provodi američka Komisija za vrijednosne papire i burzu (SEC), strogo definiraju insajdersko trgovanje kroz prizmu materijalne štete ili koristi koja izravno utječe na cijenu dionice. No, tržišta predviđanja funkcioniraju kroz binarne ugovore. Ako se zaposlenik kladi na to hoće li Oracleovo vodstvo spomenuti "AI" više od 50 puta, on tehnički ne trguje dionicama tvrtke, već ishodom specifičnog događaja. Čak i ako taj događaj nema nikakav utjecaj na stvarnu cijenu dionice na Wall Streetu, on pojedincu koji posjeduje korporativnu tajnu može donijeti milijunsku zaradu na platformama za klađenje. Pravni sustavi stoga se nalaze pred golemim izazovom redefiniranja samog pojma "poslovne tajne" i širenja ovlasti regulatornih tijela.

Slučajevi koji su upalili alarm

Pojačan korporativni interes uslijedio je nakon nekoliko ozbiljnih incidenata. Najviše medijske pozornosti privukla je optužnica protiv Michelea Spagnuola, softverskog inženjera u Googleu, koji je navodno koristio povjerljive informacije o lansiranju proizvoda te na Polymarketu zaradio više od 1,2 milijuna dolara. Nadalje, platforma Kalshi kaznila je i suspendirala zaposlenika tvrtke Beast Industries, koju je osnovao slavni YouTuber Jimmy Donaldson (MrBeast), zbog oklada sklopljenih na temelju povjerljivih informacija o sadržaju i riječima koje će se pojaviti u idućim videozapisima.

Ovi slučajevi ogolili su i tehnološki jaz između dviju najvećih platformi.

Kalshi posluje kao regulirana američka platforma pod nadzorom CFTC-a (Commodity Futures Trading Commission). Kako bi se zaštitili, uveli su obvezu prema kojoj korisnici koji se žele kladiti na tržištima povezanim s osjetljivim korporativnim informacijama moraju u online obrascu transparentno navesti gdje su zaposleni.

Polymarket je s druge strane decentralizirana platforma bazirana na blockchainu. Iako je službeno nedostupna građanima SAD-a, korisnici joj masovno pristupaju putem VPN-a. Za korporativne istražitelje Polymarket je prava "zona sumraka" – na blockchainu je vidljiv samo kripto-novčanik koji ostvaruje milijunski profit, dok identitet zaposlenika iza njega ostaje skriven.

Kako izgleda nova korporativna obrana?

Suočene s činjenicom da platforme ne mogu same riješiti problem, kompanije poduzimaju radikalne interne mjere. Investicijska grupa Federated Hermes uvela je jedno od najstrožih pravila u industriji, potpuno zabranivši zaposlenicima čak i samo posjedovanje računa na tržištima predviđanja. Budući da većina ovih platformi ne izdaje klasične izvode računa, transakcije zaposlenika ne mogu se unaprijed provjeravati i nadzirati kao što se nadzire trgovanje vrijednosnicama putem reguliranih brokerskih računa. Potpuna zabrana posjedovanja računa tako postaje jedini pravni alat koji tvrtki omogućuje trenutačni otkaz zaposleniku ako se otkrije da je aktivan na platformama.

S druge strane, tvrtke poput SentinelOnea od ožujka eksplicitno navode tržišta predviđanja u svojim dokumentima o usklađenosti (compliance). Neke se tvrtke, pak, oslanjaju na postojeća, široko postavljena pravila. Goldman Sachs tako ističe da već od ranije zabranjuje trgovanje povlaštenim informacijama na svim tržištima, dok CrowdStrike, čiji su financijski rezultati također bili predmet masovnih oklada na Polymarketu, navodi da njihovi interni akti oduvijek pokrivaju takve oblike manipulacije.

Kompanije danas ne mijenjaju samo tekstualna pravila, već i tehnologiju nadzora. Odjeli za usklađenost ubrzano treniraju AI algoritme za nadzor interne komunikacije, poput Slacka, Teamsa i službene e-pošte, kako bi prepoznavali linkove i rasprave o Polymarketu ili Kalshiju. Ipak, najveća siva zona ostaju privatni mobiteli zaposlenika s kojih se oklade mogu uplatiti u par klikova i izvan radnog vremena.

Gamifikacija insajderstva

Ono što najviše brine stručnjake za korporativno upravljanje jest korjenita promjena u psihologiji mlađih, tehnološki pismenih zaposlenika. Unutar generacije koja je odrasla na kriptovalutama i tzv. meme dionicama, tržišta predviđanja često se ne doživljavaju kao ozbiljna, strogo regulirana financijska burza, već kao produžetak videoigara ili kvizova znanja.

Za prosječnog inženjera, iskoristiti informaciju o tome kada će točno biti objavljeno novo softversko ažuriranje ne doživljava se kao teški korporativni kriminal, već kao unovčavanje vlastite informiranosti i snalažljivosti. Zbog toga se kompanije više ne mogu osloniti samo na prijetnje otkazima i pravne timove. Pred njima je dugotrajan proces korporativne reedukacije zaposlenika o tome gdje točno prestaje zabavna internetska oklada, a gdje počinje kršenje zakona.