Astronomi prvi puta povezali gravitacijske valove i misteriozne izboje radiovalova
Signali iz dubokog svemira, koje bilježimo kao brze izboje radiovalova, mogli bi biti posljedica sudaranja masivnih neutronskih zvijezda, zaključuju astronomi na temelju najnovijih podataka
Brzi izboji radiovalova (fast radio burst, FRB) jedna su od najtajnovitijih pojava u astronomiji, koju poznajemo tek petnaestak godina, a njezini izvori i dalje su predmet istraživanja. U slučajevima kada ih se otkrije, FRB-i najčešće imaju vrlo pravilne uzorke, pa do Zemlje dolaze vrlo snažni pulsevi elektromagnetskog zračenja vrlo kratkog trajanja, na razini tisućinke sekunde, ali se ponavljaju u pravilnim razmacima. Najčešće dolaze iz smjera galaksija udaljenih milijarde svjetlosnih godina, a što im je pravi uzrok, za sada ne znamo.
Korak bliže mogućem rješenju te kozmičke zagonetke došli su znanstvenici, koji su analizirali podatke australskog radioteleskopa Australian Square Kilometer Array Pathfinder (ASKAP) i uspoređivali ih s podacima o gravitacijskim valovima. Njihova analiza pokazala je gotovo nemoguću koincidenciju: sudar i spajanje dviju neutronskih zvijezda, zabilježen u obliku gravitacijskih valova (GW190425), neposredno je prethodio otkriću jednog FRB-a (FRB 20190425A).
Kozmička podudarnost
Vremenski razmak među ovim događajima bio je tek 2,5 sata, a podaci pokazuju kako su oba signala imala izvorište u istom dijelu neba, kao i da su došli s otprilike iste udaljenosti.
Podudarnost ovih događaja u bazama podataka teško da može biti slučajna, tj. vjerojatnost da je riječ o slučajnosti statistički je oko 1:200. Činjenica da bi događaji mogli biti povezani u skladu je s teorijom, koja kaže da spajanje binarnog sustava neutronskih zvijezda za sobom ostavlja supermasivni i visoko magnetizirani kompaktni objekt. On s gubitkom okretnog momenta, s vremenom kolabira u crnu rupu, odbacuje svoju magnetosferu – i samim time proizvodi ono što vidimo kao brzi izboj radiovalova.
Teorija kaže kako dvije visoko magnetski nabijene zvijezde, kada se spoje i formiraju crnu rupu, proizvode izboje radiovalova. Naime, crna rupa ne može imati magnetsko polje, pa događaj njezinog nastanka dovodi do događaja u kojem brza izmjena magnetskog polja, kao što proizvodi električnu energiju, može proizvesti i intenzivne radiovalove, koji se u konačnici manifestiraju kao FRB.
Ovo predviđanje moglo bi sada biti potvrđeno novim opažanjima. Naime, tri velika detektora gravitacijskih valova, LIGO, Virgo i KAGRA, bit će pokrenuti ponovo ovoga svibnja, a bit će osjetljiviji no ikad. Istodobno će raditi i mnogi radioteleskopi. U slučaju da neki od detektora zabilježi gravitacijske valove, konzistentne sa spajanjem neutronskih zvijezda, prema istom će dijelu neba odmah biti usmjereni i radioteleskopi, u potrazi za FRB-ima. Usporedbom podataka pokazat će se je li ovo otkriće zaista ključno za otkrivanje izvora barem jedne vrste brzih izboja radiovalova, ili je ipak riječ o slučajnosti.
