Premda Zemlja u prosjeku napravi jednu potpunu rotaciju oko svoje osi u 86.400 sekundi, ta se brojka svakodnevno mijenja za nekoliko milisekundi. Te sitne varijacije u duljini dana moguće je precizno izmjeriti tek od 1950-ih godina, kada su znanstvenici počeli koristiti atomske satove. To je dovelo i do vrlo preciznog praćenja trendova u stvarnoj duljini dana, ali i do zanimljivih zaključaka i otkrića, pogotovo tijekom posljednjih pet godina

Sve do 2020. godine najkraći dan zabilježen atomskim satovima bio je 1,05 milisekundi kraći od standardnih 86.400 sekundi. No, posljednjih nekoliko godina Zemlja sve češće ruši vlastite rekorde, o čemu smo više puta pisali. Najkraći dan u povijesti zabilježen je 5. srpnja 2024., kada je naša planeta završila svoju rotaciju za 1,66 milisekundi manje nego što je uobičajeno, piše portal timeanddate.com.

Tri moguća datuma

Prema predviđanjima znanstvenika slični bi se rekordi mogli dogoditi i ove godine. Izračuni pokazuju da bi Zemlja svoju rotaciju mogla najbrže završiti u danima oko 9. i 22. srpnja te 5. kolovoza. Razlog zašto postoje tri moguća datuma jest u položaju Mjeseca, koji utječe na brzinu Zemljine rotacije. Naime, kada se Mjesec nalazi najudaljenije od ekvatora, Zemlja rotira nešto brže.

Ipak, točnog objašnjenja ovih privremenih ubrzanja zasad nema. Dugoročne promjene u brzini Zemljine rotacije ovise o složenim faktorima poput kretanja njezine jezgre, dinamike oceana i atmosfere te spomenutog Mjesečevog utjecaja. Točan uzrok ovog ubrzanja, pak, još uvijek nije pronađen. Trenutačni modeli kretanja oceana i atmosfere ne mogu objasniti ovako izraženo ubrzanje, pa se većina znanstvenika slaže da glavnina razloga vjerojatno leži u procesima unutar same Zemlje.

Prošle su se godine pojavili prvi znakovi da bi se Zemlja mogla početi usporavati, no ta je prognoza bila preuranjena, budući da se ubrzavanje, kako vidimo, još uvijek događa, posebice ljeti. "Prije ili kasnije, Zemlja će ponovno usporiti, smatra Leonid Zotov, stručnjak za rotaciju Zemlje s Moskovskog državnog sveučilišta, čiju izjavu prenosi timeanddate.com. Ako se, pak, trend ubrzanja rotacije nastavi, moguće je da će u budućnosti biti potrebno prilagoditi svjetske standarde mjerenja vremena, poput dodavanja ili preskakivanja prijestupnih sekundi.

Najkraći dani od 2020. godine

^{Izvor tablice: timeanddate.com}