U osvit digitalne revolucije davne 1998. godine, švicarski Swatch pokušao je redefinirati mjerenje vremena uvođenjem univerzalne jedinice za cijeli svijet, no tradicija je ipak pobijedila tehnologiju
Zašto nam se vrijeme do dvadesete čini kao da ga imamo beskonačno na raspolaganju, a poslije nam klizi sve brže kroz pješčani sat života? Upoznajmo psihološke, neurološke i matematičke zagonetke subjektivne percepcije vremena
Posljednjih godina Zemlja je zabilježila neobično kratke dane sredinom godine. To će se ponoviti i ove godine, u danima oko 9. i 22. srpnja te 5. kolovoza
Izazovi u vizualnoj i prostornoj obradi te manjak podataka za obuku otkrili su iznenađujući nedostatak sposobnosti mjerenja vremena u sustavima umjetne inteligencije
Vjerojatno najdosadnija vijest koju ćete danas pročitati odnosi se na dokazano nepotrebnu, pa i štetnu praksu, koju nikako da ukinemo. Naredne noći preskačemo jedan sat i prebacujemo se na ljetno vrijeme
Neočekivana veza klimatskih promjena i bilježenja univerzalnog koordiniranog vremena: Otapanje polarnog leda usporava Zemljinu rotaciju i odgađa prijestupnu sekundu za barem tri godine
U 3 sata iza ponoći kazaljke treba vratiti na 2 sata. Time ćemo dobiti nešto više danjeg svjetla u vrijeme kad ustajemo iz kreveta, no i mrak će nam poslijepodne stizati prije 17 sati
Ovi nalazi mogli bi se primijeniti u liječenju Parkinsonove i Huntingtonove bolesti i utjecati na razvoj robotike i učenja algoritama
Generalna konferencija za utege i mjere donijela je još jednu bitnu odluku, koja će razveseliti IT stručnjake. Potvrđeno je da će praksa prijestupnih sekundi biti ukinuta
Poznato je da se Zemlja ne okreće oko svoje osi uvijek jednakom brzinom, a nova zanimljivost iz tog područja jest činjenica da je protekloga tjedna izmjeren najkraći dan do sada
Povremeno usklađivanje univerzalnog koordiniranog vremena i astronomskih mjerenja rotacije Zemlje dodavanjem prijestupne sekunde obavlja se već 50 godina. IT divovi smatraju da to više nije potrebno
