Zemlja i dalje rotira sve brže, protekli petak bio je najkraći izmjereni dan do sada

Poznato je da se Zemlja ne okreće oko svoje osi uvijek jednakom brzinom, a nova zanimljivost iz tog područja jest činjenica da je protekloga tjedna izmjeren najkraći dan do sada

Sandro Vrbanus nedjelja, 31. srpnja 2022. u 12:05

Posljednjih desetljeća, otkako postoje vrlo precizni atomski satovi i drugi načini mjerenja vremena i Zemljine rotacije, postali smo svjesni da dan na Zemlji, mjeren jednom punom rotacijom Zemlje oko svoje osi, ne traje uvijek točno 24 sata. Duljina dana varira, a od 1970-ih godina gotovo stalno je bilježeno usporavanje Zemljine rotacije, što je dovelo i do postupnog produžavanja astronomskog dana za do 2 milisekunde.

To je uzrokovalo veće razlike u mjerenju standardnog koordiniranog vremena (UTC), pa je njemu u proteklih 50 godina bilo pridodano čak 27 prijestupnih sekundi, kako bi se što bolje uskladilo s astronomskim mjerenjem dana. Međutim, prijestupne sekunde ne dodaju se od kraja 2016. godine, jer od tada rotacija Zemlje – ubrzava.

O tome se već pisalo kada je, 19. srpnja 2020. godine, zabilježen najkraći dan otkako je preciznih mjerenja. Taj dan bio trajao je 1,4602 milisekundi manje od "čistih" 24 sata.

Petak kao izuzetak

U prosjeku, od 2016. godine, duljina trajanja dana skraćuje se za oko 0,3 milisekunde na godinu, a nastavak tog trenda donio je i novi (ponovno srpanjski) rekord. Proteklog petka, 29. srpnja, naš se planet okrenuo oko svoje osi za vrijeme 1,59 milisekundi kraće od 24 sata.

Usporavanje rotacije Zemlje: male oscilacije na ovom grafikonu rezultat su Mjesečevog utjecaja, a veći "valovi", zbog kojih se najkraći dani bilježe u srpnju, rezultat su kretanja u Zemljinoj atmosferi 📷 timeanddate
Usporavanje rotacije Zemlje: male oscilacije na ovom grafikonu rezultat su Mjesečevog utjecaja, a veći "valovi", zbog kojih se najkraći dani bilježe u srpnju, rezultat su kretanja u Zemljinoj atmosferi timeanddate

Napomenimo i da je ubrzavanje Zemljine rotacije tijekom nekoliko godina tek kratkoročna fluktuacija. Gledano na dužoj vremenskoj skali, Zemlja i dalje usporava – otprilike svakog stoljeća dan se produžava za do 2 milisekunde.

Nastavi li se ovakvo usporavanje, stručnjaci kažu da je moguće da se po prvi puta u službenom računanju vremena uvede negativna prijestupna sekunda. To bi značilo da bi na kraju određene godine jedna sekunda u UTC vremenu bila preskočena, no – kako znamo – takva praksa, kao i dodavanje sekunde, stvara velike probleme za IT sustave. Zbog toga su nedavno iz Mete pozvali na ukidanje prijestupnih sekundi za usklađivanje s astronomskim vremenom. To izaziva daleko više štete nego što ima koristi, poručeno je i potkrijepljeno dokazima.