Djelić prvog zrakoplova braće Wright letjet će i na Marsu
NASA-in rover Perseverance na Mars je ponio prvi helikopter koji će letjeti na nekom drugom planetu, a kao posvetu pionirskom pothvatu letenja na Zemlji uz njega su zapakirali i djelić avijacijske povijesti
Helikopter Ingenuity, malena autonomna rotorska letjelica, bit će prva letjelica koju će ljudi pokušati u zrak podići na nekom drugom planetu. NASA je ovoga tjedna odabrala njegov marsovski "heliodrom", odnosno točnu lokaciju na kojoj će ga rover Perseverance ispustiti i s kojeg bi trebao biti obavljen prvi povijesni let na Marsu.
Komplicirane pripreme za let
1,8 kilograma teški helikopter pokušat će svoj prvi let izvesti najranije 8. travnja, kada bi ga Perseverance trebao dostaviti do odabranog mjesta, čistine dimenzija najmanje 10x10 metara, koja je pogodna za polijetanje i slijetanje. Kako ovakav pothvat još nikada nije pokušan izvan laboratorijskih uvjeta na Zemlji, riječ je o vrlo složenom procesu u kojem se mora mnogo toga poklopiti da bi prvi let na Marsu bio uspješan.
Samo ispuštanje helikoptera s rovera trajat će oko šest dana, a uključivat će njegovo otključavanje iz tovarnog prostora Perseverancea, pirotehničko kidanje kabela kojima su povezani, uključivanje mehaničke ruke koja će Ingenuity pozicionirati na tlo, te rasklapanje samog helikoptera u stanje u kojem će biti spreman za let. Nakon toga malena će letjelica biti prepuštena sama sebi i vlastitom napajanju, koje neće izdržati duže od 30 marsovskih dana – pa je to fiksni rok u kojem sve pripreme i pokusni letovi moraju biti odrađeni.
Ponavljanje povijesti
Ingenuity, zanimljivo, na sebi ima i simbolički djelić avijacijske povijesti s matičnog nam planeta. NASA-ini stručnjaci, kojima se mora odati priznanje za ideju, na Ingenuity su "prilijepili" maleni dio zrakoplova koji je prvi u povijesti poletio na Zemlji. Radi se, dakako, o modelu Flyer I, odnosno Wright Flyer (poznat i kao Kitty Hawk, na naslovnoj fotografiji), kojim su braća Wright 17. prosinca 1903. godine u 12 sekundi preletjeli nešto više od 35 metara – i tako obilježili rođenje avijacije kakvu danas poznajemo.
Malenim komadom izolacijske trake dio platna s tog zrakoplova zalijepljen je oko kabela ispod solarnog panela Ingenuityja, pa će tako dio povijesti zemaljske avijacije sudjelovati i u prvom (nadamo se, uspješnom) letu neke ljudske letjelice na Marsu. Zanimljivo, komad drveta s istog zrakoplova Orvillea i Wilbura Wrighta našao se bio i 1969. godine u misiji Apollo 11, čija je posada prva sletjela na Mjesec.
