Privatna američka lunarna misija Peregrine, razvijena u suradnji s NASA-om i lansirana novom raketom United Launch Alliancea Vulcan Centaur, nije dosegnula Mjesec. Pisali smo već o tome kako je sonda bila iskusila neplanirano curenje goriva i probleme s održavanjem orijentacije i putanje, pa je "promašila" Mjesec. Nakon toga nije se moglo dogoditi ništa drugo, nego da fizika preuzme stvar u svoje ruke, pa je Zemljina gravitacija povukla sondu natrag ka našem planetu.

Kontrolirani pad bez rizika

Kada je postalo jasno da će sonda pasti natrag na Zemlju, NASA i Astrobotic, koji su i zaslužni za ovaj projekt, počeli su planirati kako bi mogli taj povratak učiniti što bezopasnijim. Sonda je stoga stavljena u poseban režim rada, u kojem je štedjela energiju, pa je kontrola misije ipak uspjela preostalo gorivo iskoristiti kako bi joj korigirala putanju – sve s ciljem sigurnog i "bezbolnog" pada na Zemlju, bez rizika za ljude.

Tijekom tog procesa glavni je motor sonde bio paljen u kratkim intervalima, kako se ne bi pregrijao, i to čak 23 puta zaredom. Time je bilo moguće provjeriti reakciju sonde na takvu promjenu kursa i "zdravlje" njezinih sustava. Nakon toga je uslijedilo zakretanje sonde pomoćnim potisnicima, kako bi je daljnje curenje goriva iz nje "guralo" prema planiranom mjestu pada.

Astrobotic sada javlja i da su u svemu tome uspjeli, pa se očekuje koliko-toliko kontrolirani ulazak Peregrinea u atmosferu nad udaljenim područjem južnog Tihog oceana, sjeverno od Novog Zelanda. Dogodit će se to ovoga četvrtka, 18. siječnja, oko 16 sati po hrvatskom vremeun. Rizik pada bilo kakvog svemirskog otpada na kopno je minimalan do nikakav. U petak će biti organizirana i telekonferencija za medije, na kojoj će se diskutirati ovakav neočekivani rasplet prve američke misije, koja je imala cilj spustiti lander na Mjesec još od vremena programa Apollo.

Podsjetimo, na robotskom landeru surađivala je i NASA, koja je u njega ukrcala i svojih pet znanstvenih eksperimenata. Raznim senzorima, primarno spektrometrima, sonda je trebala istraživati sastav tla i atmosfere Mjeseca. Ukupno je misija nosila 28 različitih plaćenih tereta. Među njima su bile i razne plakete, tekstovi, nešto kriptovaluta, vremenske kapsule i općenito ceremonijalni predmeti simbolički poslani u svemir. U sondi su se nalazili i kremirani ljudski ostaci nekolicine osoba, koje su poželjele nakon smrti uputiti svoj pepeo i DNK u svemir, zbog čega su se bunili američki urođenici naroda Navaho.