Stari NASA-in satelit nije pao na Kijev, nego u Saharu
Ovoga tjedna očekivalo se kako će 20-ak godina stari znanstveni satelit RHESSI pasti na Zemlju, a mnogi su ostali začuđeni kada se, baš u to doba, iznad ukrajinskog glavnog grada pojavila vatrena kugla
Osim ratnih zbivanja, koja su dominantna vijest s područja Ukrajine u proteklih 14 mjeseci, ovoga je tjedna iz Kijeva na društvene mreže stiglo više snimaka neobičnog nebeskog fenomena. Nešto što je izgledalo kao vatrena kugla obasjalo je nebo iznad ukrajinskog glavnog grada protekle srijede u kasnim večernjim satima. Protuzračna obrana, posljednjih mjeseci vrlo aktivna na tom području, nije se aktivirala, radari nisu zabilježili neprijateljske letjelice, no zračna opasnost ipak je bila proglašena zbog nepoznatog i iznenadnog bljeska nad Kijevom.
Mnogi su odmah taj događaj povezali s najavom kako će, baš otprilike u to vrijeme, na Zemlju pasti NASA-in dva desetljeća stari znanstveni satelit RHESSI (Reuven Ramaty High Energy Solar Spectroscopic Imager). Društvenim mrežama su odmah, uz snimke velikog nebeskog bljeska, počele kružiti informacije o tome da je, eto, Kijev bio vrlo loše sreće, pa je upravo tamo skončao oveći komad svemirskog otpada, i to usred rata, kada su stanovnici ionako stalno "na iglama". Video snimke tog događaja prilično su zapanjujuće.
Zamijenili satelit i meteor
Ipak, vrlo brzo postalo je jasno kako kijevsko nebo nije rasparao ostatak satelita – RHESSI, naime, niti u jednom dijelu svoje orbite nije dosezao tako visoke zemljopisne širine. Do Kijeva nije nikako mogao "dobaciti", jer je najsjevernija točka njegove, čak i nekontrolirane, putanje bila koju tisuću kilometara južnije. Satelit je mogao u teoriji pasti bilo gdje do 38° sjeverne zemljopisne širine, dok se Kijev nalazi značajno sjevernije, na oko 50°.
Gdje je, dakle, umirovljeni satelit završio? NASA je potvrdila kako je RHESSI pao otprilike 4 sata kasnije, u ranim satima četvrtka, 20. travnja, i to iznad Sahare. Ulazak u atmosferu zabilježen je na koordinatama 21,3° sjeverne širine te 26° istočne geografske dužine. Iako to promatranjem na tlu nije potvrđeno, očekivano je da će najveći dio 300-kilogramskog satelita izgorjeti u atmosferi, dok bi pad mogao preživjeti tek poneki njegov djelić.
A što je onda bilo ono nad Kijevom? Instrumenti nisu zabilježili probijanje zvučnog zida, a prema snimkama stručnjaci su procijenili kako je najvjerojatnije riječ o običnom meteoru. Veličina i snaga bljeska, svjetlosni trag i boja – sve to podudara se s ulaskom meteora, promjera nekoliko desetaka centimetara, u Zemljinu atmosferu, uz efekt vatrene kugle. Događaj je to koji se negdje na našem planetu zbiva otprilike jednom dnevno, izgleda spektakularno, ali je u pravilu bezopasan.
