Trenutno najgledaniji Netflixov sadržaj i ujedno najskuplja filmska produkcija ove godine je gotička vizija Frankensteina u režiji Guillerma del Tora. Riječ je, naravno, o adaptaciji jedne od najpoznatijih priča ikad napisanih, romana koji je Mary Shelley objavila davne 1818. godine pod nazivom "Moderni Prometej".

Tijekom više od dvije stotine godina, priča se mijenjala sa svakim novim prepričavanjem, no postavlja se pitanje: koliko je ova nova verzija s Oscarom Isaacom u glavnoj ulozi vjerna izvornom materijalu? Prema analizi Yahoo! Moviesa navodimo koje su ključne razlike između izvornog romana i najnovije filmske izvedbe?

Upozorenje: Slijede spoileri!

Okvirna priča je ista, ali s drugačijim krajem

Film započinje s norveškim mornarima čiji je brod zarobljen u ledu na putu prema Sjevernom polu. U daljini primjećuju eksploziju i spašavaju čovjeka na rubu smrti – Victora Frankensteina. Dok leži u bolesničkoj postelji, Victor kapetanu priča svoju nevjerojatnu priču.

Ovaj je početak vrlo sličan knjizi, gdje kapetan Robert Walton bilježi Victorovu ispovijest. Međutim, kraj se drastično razlikuje. U filmu, Stvorenje i Victor imaju neku vrstu pomirenja prije Victorove smrti, a Stvorenje na kraju oslobađa mornare i odlazi u zoru, što mu daje nadu. U romanu, Stvorenje stiže tek nakon što je Victor umro. Ostavši bez svrhe, najavljuje Waltonu da će se spaliti na lomači, čime je njegov kraj lišen bilo kakvog iskupljenja.

Victorova mračnija prošlost

U knjizi, Victor potječe iz ugledne i bogate obitelji iz Ženeve te ima sretno djetinjstvo. Del Torova vizija je znatno mračnija. Njegov otac Leopold (Charles Dance) je okrutni liječnik koji zlostavlja mladog Victora, tjerajući ga da uči medicinu i kažnjavajući ga za svaku pogrešku. Kada mu majka tragično umre, Victorova trauma postaje pokretač njegove opsesije da pobijedi smrt. Film se tako više fokusira na sram i neispunjavanje očevih očekivanja, a manje na Victorovu ambicioznu potragu za znanjem i moći.

Elizabeth je sada Victorova šogorica

Jedna od najvećih promjena tiče se lika Elizabeth (Mia Goth). U knjizi, ona je Victorova zaručnica i svojevrsna pasivna figura. U filmu, ona je zaručnica njegovog mlađeg brata Williama (Felix Kammerer), a Victor se ludo zaljubljuje u nju. Ova Elizabeth je neovisna, znanstvenica i entomologinja. Ona ujedno služi kao glas razuma koji prozire Victorove zablude i laži.

Odnos Elizabeth i Stvorenja

U romanu, Elizabeth i Stvorenje gotovo da nemaju interakcije, osim one fatalne kada je on ubije. Ovdje je priča potpuno drugačija. Elizabeth je jedna od prvih osoba koje Stvorenje susreće i prva koja mu pokazuje dobrotu. Među njima se razvija veza temeljena na suosjećanju, jer se oboje osjećaju kao autsajderi. Ona u njemu vidi ranjeno biće, a ne čudovište.

Slijepac u kolibi – scena vjerna knjizi

Dio filma u kojem Stvorenje provodi godinu dana živeći u kolibi i sprijatelji se sa slijepim starcem koji ga uči čitati gotovo je doslovno prenesen iz romana. To je jedan od najdirljivijih dijelova priče, koji pokazuje čežnju Stvorenja za prihvaćanjem i prijateljstvom, a koji na kraju tragično završava kada ga ostatak obitelji otkrije i otjera.

Nema ženskog čudovišta

U knjizi, cijeli jedan segment radnje posvećen je molbi Stvorenja da mu Victor stvori družicu kako ne bi bio sam. Victor isprva pristaje, no u posljednjem trenutku uništava svoje drugo stvorenje. Iz osvete, Stvorenje ubija Victorovog najboljeg prijatelja Clervala. U filmu je ovaj zaplet potpuno izbačen; Stvorenje tek usputno zatraži družicu, što Victor glatko odbija.

Stvorenje nije krvožedni ubojica

Verzija Stvorenja Jacoba Elordija znatno je suosjećajnija od one u knjizi. Filmsko stvorenje je naivno i nevino biće koje želi dobro drugima. U romanu je opisan kao "lukav" i bez problema kreće u osvetnički pohod, ubivši Victorovog brata Williama i namjestivši ubojstvo sluškinji Justine, koja zbog toga biva pogubljena. U filmu je najveće čudovište sam Victor.

Zbogom, Clervale!

Victorov najbolji prijatelj Clerval, njegov povjerenik i glas savjesti u knjizi, u potpunosti je izbačen iz filma. Njegovu ulogu djelomično preuzima zlokobni Herr Harlander (Christoph Waltz), koji financira Victorove eksperimente jer želi da mu Victor stvori novo tijelo kako bi se riješio sifilisa.

Guillermo del Toro je očito uzeo osnovnu strukturu priče Mary Shelley i izgradio potpuno novo djelo, s drugačijim srcem i motivima. Iako su neke promjene drastične, duh gotičke tragedije o stvaranju i odbačenosti ostaje netaknut, prilagođen senzibilitetu moderne publike.