Lažna vijest na Twitteru daleko se čuje
Znanstvenici s MIT-a potvrdili su kako se lažne vijesti šire daleko brže i dosežu do većeg broja ljudi od stvarnih vijesti
Protekloga su tjedna znanstvenici s MIT-a u časopisu Science objavili rad koji se bavi širenjem pravih i lažnih vijesti na društvenim mrežama. Za potrebe svoje studije analizirali su oko 126 tisuća priča koje su kružile Twitterom od 2006. do 2017. godine, a koje je dalje prosljeđivalo otprilike 3 milijuna ljudi i to preko 4,5 milijuna puta.
Studija je generalno pokazala kako su se lažne vijesti u pravilu brže širile, dosezale su više čitatelja, a glavni uzrok tome je ljudska priroda, a ne plaćeni botovi. Analiza je pokazala kako su istinite priče (koje su potvrdili servisi za provjeru točnosti informacija) vrlo rijetko dosezale više od 1.000 korisnika. Kod lažnih je vijesti njih 1% najistaknutijih često dosezalo brojku od 1.000 pa sve i do 100.000 korisnika.
Ljudi češće šire lažne vijesti od botova
Senzacionalizam i snažne emocije koje lažne vijesti donose motivirale su ljude i na veći broj reakcija i retweetova. Tako je lažna vijest u prosjeku dobila i do 19 lančanih retweetova u 10 puta kraćem vremenu nego je istinitoj vijesti trebalo da dosegne 10 takvih prosljeđivanja. Lažne vijesti također imaju 70% više šanse da će ih korisnici prosljeđivati dalje, pokazala je studija.
Očekivano, najviše se i najbrže šire lažne vijesti iz područja politike. Njihovi najaktivniji "prosljeđivači" najčešće su korisnici s malo pratitelja i oni manje i kraće aktivni na Twitteru – dok su verificirani računi s većim brojem pratitelja češće širili istinite priče.
