Ljudi osjećaju susramlje kad roboti dožive nelagodu

Japanski znanstvenici istražili su kako se ljudi odnose prema strojevima na emocionalnoj razini

Mladen Smrekar petak, 3. studenog 2023. u 06:00
Japanska studija unapređuje razumijevanje emocionalnih dimenzija naše interakcije sa strojevima 📷 freepik
Japanska studija unapređuje razumijevanje emocionalnih dimenzija naše interakcije sa strojevima freepik

U nelagodnim situacijama ljudi mogu osjećati sram i neugodu zbog onoga što se događa robotima, zaključila je studija virtualne stvarnosti koju je provelo Tehnološko sveučilište Toyohashi u Japanu. Sudionici ispitivanja, predstavljenog u časopisu Scientific Reports, pokazuju emocionalne reakcije prema ljudima i robotima koji se nađu u raznim neugodnim situacijama.

Dvije komponente empatije

Studija je koristila kombinaciju subjektivnih ocjena i fizioloških mjerenja kako bi kvantitativno procijenila u kojoj mjeri ljudi osjećaju empatiju prema robotima.

Primjeri neugodnih situacija u kojima ljudski ili robotski avatar naleti na automatska vrata koja se ne otvaraju  📷 TUT
Primjeri neugodnih situacija u kojima ljudski ili robotski avatar naleti na automatska vrata koja se ne otvaraju TUT

Sudionici ispitivanja bili su izloženi nizu virtualnih okruženja u kojima su i ljudski i robotski avatari prolazili kroz razne, više ili manje nezgodne situacije, a cilj je bio istražiti dvije primarne kompomente empatije: emocionalnu i kognitivnu. Prva se u ovom slučaju odnosi na sposobnost uživljavanja u emocionalno iskustvo tuđe nelagode, dok druga uključuje razumijevanje i procjenu tuđih osjećaja. 

Sudionici ispitivanja priznaju da su u neugodnim situacijama osjećali empatiju i prema drugim ljudima i prema robotima 📷 TUT
Sudionici ispitivanja priznaju da su u neugodnim situacijama osjećali empatiju i prema drugim ljudima i prema robotima TUT

Kako bi objektivno izmjerili fiziološke reakcije sudionika, istraživači su pritom pratili i provodljivost kože, odnosno aktivnost znojnih žlijezda na njenoj površini. Provodljivost kože je naime prilično precizan pokazatelj emocionalnog uzbuđenja i pruža dobar uvid u intenzitet emocionalnih iskustava.

Fiziološka mjerenja i nalazi

Sudionici priznaju da su u neugodnim situacijama iskusili obje dimenzije empatije, i prema drugim ljudima i prema robotima. Zanimljivo, ta je empatija bila izraženija u neugodnim situacijama, bez obzira jesu li se u njima našli ljudi ili roboti. 

Razlike ipak postoje i tiču se kognitivne empatije. Naime, ljudi ipak bolje razumiju tuđe osjećaje kad je riječ o drugim ljudima. To su potvrdila i mjerenja aktivnosti znojnih žlijezda jer su se ljudi više znojili, što znači i bili emocionalno uzbuđeniji, kad su u nelagodnim situacijama gledali druge ljude, a ne robote. 

Emocionalna dimenzija interakcije

Ova otkrića daju uvid u složenu dinamiku ljudske empatije prema robotima. Ljudi su očito sposobni za empatiju prema robotima, ali razlika u razinama kognitivne empatije sugerira da bi se razumijevanje emocionalnih iskustava robota moglo razlikovati od naše sposobnosti razumijevanja osjećaja drugih ljudi.

Studija je koristila kombinaciju subjektivnih ocjena i fizioloških mjerenja kako bi procijenila empatiju prema robotima 📷 TUT
Studija je koristila kombinaciju subjektivnih ocjena i fizioloških mjerenja kako bi procijenila empatiju prema robotima TUT

"Ovo istraživanje otvara nove puteve za istraživanje granica ljudske empatije i potencijalnih izazova i prednosti interakcije između čovjeka i robota", kažu autori studije koja unapređuje razumijevanje emocionalnih dimenzija naše interakcije sa strojevima.