Čini se da se mentalni poremećaji doista mogu prenositi između pojedinaca unutar društvenih mreža; to je zabrinjavajući zaključak finsko-britanske studije, a u oči najviše upadaju razni poremećaji raspoloženja, anksioznosti i prehrane. Ovo je dosad najveća i najopsežnija studija o širenju mentalnih poremećaja društvenim mrežama i u njoj je sudjelovalo više od 700.000 učenika devetih razreda iz 860 finskih škola. 

Društvene mreže

Valja napomenuti da se u ovom slučaju termin "društvene mreže" odnosio se na sve veze između polaznike neke škole i razreda, kako u direktom fizičkom kontaktu tako i putem aplikacija na računalima i pametnim uređajima, a adolescenti su praćeni od kraja devetog razreda, prosječno 11 godina.  

Rezultati istraživanja o tome mogu li se razni mentalni poremećaji doista prenijeti unutar stvorenih društvenih mreža, istraživači Sveučilišta u Helsinkiju, Finskog instituta za zdravlje i socijalnu skrb, Sveučilišta Jyväskylä i Sveučilišta u Manchesteru objavili su u časopisu JAMA Psychiatry. Prikupljeni podaci pokazuju da je broj školskih kolega kojima je dijagnosticiran mentalni poremećaj doista povezan s većim rizikom dobivanja dijagnoze mentalnog poremećaja kasnije u životu.

Prethodne studije

Slične rezultate dale su i neke prethodne studije; tako su na primjer američki istraživači uočili znakove simptoma depresije koji se potencijalno prenose s jedne osobe na drugu putem društvenih mreža, misleći pritom isključivo na internetske servise. No, u tim prethodnim istraživanjima djeca su obično neovisno birala društvene mreže koje će koristiti, što je moglo utjecati na pristranost u podacima. 

Najnoviji nalazi značajno produbljuju naše razumijevanje o tome kako se problemi mentalnog zdravlja razvijaju i utječu na druge ljude u našim društvenim mrežama, kako onim internetskim, tako i onima u realnom svijetu. Dakako, ističu istraživači, uočene veze nisu nužno uzročne niti je studija istraživala kako se mentalni poremećaji prenose među pojedincima.

Dvojak učinak mreža

Ipak, učinak društvenih mreža i veza mogao bi biti dvojak i ne nužno negativan. Naime, netko će zbog svojih problema s mentalnim zdravljem lakše potražiti pomoć kad sazna da su to već učinile i druge osobe iz iste društvene mreže. Ova vrsta normalizacije dijagnoze i liječenja može doista djelovati blagotvorno, ističu istraživači koji upozoravaju na rast pojave simptoma tjeskobe među mladima. 

Prethodne studije pokazale su naime da se otprilike polovica svih slučajeva mentalnih poremećaja javlja kod osoba mlađih od 18 godina. Stoga je, kažu, prevencija nužna, a kad se te preventivne mjere već poduzimaju valja uzeti u obzir i da se mentalni poremećaji mogu širiti s jednog adolescenta na drugog, kontaktom u realnom svijetu ili preko Interneta.