Ljudi koji su tijekom pandemije koristili mobilne aplikacije ili fitness trackere imali su gotovo dva puta veću vjerojatnost da će zadovoljiti smjernice tjelesne aktivnosti, pokazalo je međunarodno istraživanje. Međutim, ista je tehnologija pridonijela stresu i preopterećenosti informacijama zbog vijesti vezanih uz COVID-19.

Pod vodstvom Sveučilišta u Sydneyu i u suradnji s Imperial Collegeom u Londonu i osam drugih australskih istraživačkih institucija, ovo je jedno od prvih globalnih istraživanja koje ispituje korištenje tehnologije u zdravstvene svrhe tijekom pandemije.

Zdravlje i fitness

Studija, objavljena u časopisu PLOS Digital Health, otkriva da je  tijekom pandemije 60% odraslih mobilne aplikacije koristilo u zdravstvene svrhe, dok je njih 38% koristilo uređaje za praćenje fitnessa. Pritom su se najčešće koristile razne aplikacije općeg tipa i aplikacije društvenih mreža poput Zooma, Facebooka i YouTubea koje nisu namjenski napravljene za promicanje zdravog ponašanja.

"Studija je pokazala da su ljudi koji su koristili mobilne aplikacije vjerojatno bili i aktivniji", kažu istraživači. "To pokazuje da tehnologija može igrati važnu ulogu u promicanju zdravog ponašanja, čak i tijekom pandemije. Iz toga bismo trebali izvući neke zaključke jer je održavanje zdravih navika ključno za prevenciju kroničnih bolesti."

Razlozi korištenja aplikacija

Prvi i osnovni razlog korištenja aplikacija tijekom pandemije bio je ostati aktivan (83%), a potom slijede povezanost s drugim ljudima (37%), upravljanje mentalnim zdravljem (33%), zdrava prehrana (26%) i bolji san (26%), ali i odvikavanje od cigareta i alkohola (po 1%).

Tijekom pandemije ljudi su koristili aplikacije za praćenje razine tjelesne aktivnosti (80%), praćenje videa s vježbama (60%), za uspoređivanje i dijeljenje podataka o vlastitom napretku (34%) i pridruživanje seansama uživo (30%). 

Loše strane aplikacija

Studija je također otkrila i neke negativne strane korištenja tehnologije tijekom pandemije.

"Otkrili smo da su ljudi na tehnologiju, posebice na društvene medije, gledali kao na mač s dvije oštrice", kažu istraživači. "S jedne strane, ove su aplikacije pomogle ljudima da zadrže osjećaj normalnosti, da ostanu aktivni i povezani. Ali ponekad su imali i negativan emocionalni učinak jer su se ljudi osjećali pretjerano izloženi informacijama o Covidu-19 ili su smatrali da ne ispunjavaju svoje ciljeve u vezi s fitnessom."

Autori sugeriraju da bi se aplikacije mogle poboljšati fokusiranjem na personalizaciju i prilagođavanjem sadržaja isključivanjem upozorenja o vijestima. Uostalom, prethodna studija, objavljena 2020. u British Journal of Sports Medicine, pokazala je kako je personalizacija mobilnih aplikacija i uređaja za praćenje aktivnosti posebno učinkovita strategija za poboljšanje tjelesne aktivnosti.