Pedesetogodišnja Angela Lipps iz Tennesseeja, majka troje djece i baka petero unučadi, provela je gotovo šest mjeseci u pritvoru nakon što ju je sustav umjetne inteligencije za prepoznavanje lica policije u Fargu pogrešno identificirao kao osumnjičenicu za bankovnu prijevaru. Uhićena je u srpnju prošle godine pod optužbom da je u Sjevernoj Dakoti koristila lažnu vojnu iskaznicu za podizanje nekoliko desetaka tisuća dolara. Lipps, koja nikada nije bila u toj saveznoj državi, zadržana je bez jamčevine u statusu bjegunca od pravosuđa.

Slijepo vjerovali AI-ju

Istraga, koju je provela radijska postaja WDAY iz Sjeverne Dakote, otkrila je da je policija u Fargu koristila AI alat za analizu snimki nadzornih kamera iz travnja i svibnja 2025. godine. Unatoč tome što je softver generirao trag koji je upućivao na Lipps, detektivi nisu proveli dodatne provjere niti su kontaktirali osumnjičenicu prije izdavanja naloga. Iako su istražitelji tvrdili da se njezine crte lica i građa tijela podudaraju s osobom na snimci, kasniji dokazi pokazali su da se radi o potpunoj pogrešci sustava i istražnih organa.

Potom je, čak i nakon uhićenja, uslijedio nevjerojatan niz birokratskih i proceduralnih propusta, pa je Lipps provela čak 108 dana u pritvoru, prvi informativni razgovor s njom obavljen je tek u prosincu, više od pet mjeseci nakon lišavanja slobode. Njezin odvjetnik istaknuo je kako je policija propustila obaviti osnovni posao istrage, ostavljajući nevinu ženu u pritvoru bez adekvatne provjere njezina alibija.

Slučaj je naposljetku odbačen na Badnjak, nakon što je obrana predočila bankovne izvode koji potvrđuju da je Lipps u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila udaljena gotovo 2.000 kilometara od mjesta događaja. Unatoč oslobađanju, policija joj nije osigurala povratak kući niti se ispričala za pogrešku. Ostala je zarobljena u Fargu bez novca, na zimskim temperaturama i u ljetnoj odjeći u kojoj je uhićena, dok su joj troškove smještaja i povratka pokrili lokalni odvjetnici i neprofitna organizacija.

Sustavni problemi tehnologije

Ovaj incident nije izoliran slučaj, već dio šireg trenda problema s primjenom AI alata u policijskom radu. Slične tužbe i pogrešna uhićenja zabilježeni su u New Yorku i Detroitu, gdje su sustavi za prepoznavanje lica označili osobe koje se čak ni fizičkim karakteristikama, poput visine, nisu podudarale sa stvarnim počiniteljima. Jasno je, dakle, da se policijske snage previše oslanjaju na algoritamske izračune bez da pritom ljudi moraju potvrditi AI-jeve zaključke.

Za Angelu Lipps posljedice ove greške su ogromne. Tijekom boravka u zatvoru izgubila je dom, automobil i kućnog ljubimca, a njezina borba za pravdu dodatno ukazuje na opasnosti koje nekritička uporaba tehnologije može imati na živote običnih građana. Dok policijske uprave nastavljaju implementirati napredne softvere, pravni stručnjaci pozivaju na strože protokole kako bi se spriječilo da strojna pogreška ponovno rezultira višemjesečnim gubitkom slobode za nevine pojedince.