Akt o digitalnim uslugama primjenjuje se na sve, a u Hrvatskoj je za provođenje nadležan HAKOM
Od ove subote Akt o digitalnim uslugama počinje se primjenjivati na sve internetske platforme u Europskoj uniji, a za njegovo provođenje u Hrvatskoj je imenovan HAKOM
Akt o digitalnim uslugama, ključni pravilnik EU-a kojim se internetsko okruženje želi učiniti sigurnijim, pravednijim i transparentnijim, od 17. veljače primjenjuje se na sve internetske posrednike u Europskoj uniji. Osnovni cilj te regulative je korisnike s područja EU bolje zaštititi od nezakonitih sadržaja te poštivati njihova prava na internetskim platformama na kojima se povezuju s drugim korisnicima, dijele informacije ili kupuju proizvode. Aktom se osigurava jednostavan način prijavljivanja nezakonitog sadržaja, snažnija zaštita osoba pogođenih uznemiravanjem na internetu, transparentnost u pogledu oglašavanja te zabrana određenih vrsta ciljanog oglašavanja, jednostavni mehanizmi za podnošenje pritužbi i pojednostavljene odredbe uvjeta poslovanja.
Ranije je EU odredila i "vrlo velike internetske platforme", njih 19 klasičnih te tri pornografske stranice, na koje se Akt odnosi i za koje propisuje strože uvjete. No, za sve ostale internetske servise i platforme također su propisana nova pravila, koja vrijede od 17. veljače.
Novi uvjeti svima
Ona se odnose na sve, osim malih poduzeća i mikropoduzeća koja zapošljavaju manje od 50 osoba i čiji je godišnji promet manji od 10 milijuna eura. Svi ostali, dakle, moraju provesti sljedeće mjere:
- Suzbijanje nezakonitog sadržaja, robe i usluga: internetske platforme moraju korisnicima pružiti sredstva za označivanje nezakonitog sadržaja, uključujući robu i usluge. Nadalje, internetske platforme morat će surađivati s "pouzdanim prijaviteljima", specijaliziranim subjektima čijim će prijavama platforme morati dati prednost.
- Zaštita maloljetnika: uključujući potpunu zabranu ciljanja na maloljetnike oglasima na temelju izrade profila ili njihovih osobnih podataka.
- Osnaživanje korisnika informacijama o oglasima koje vide, primjerice o tome zašto im se oglasi prikazuju i tko je platio oglas.
- Zabrana oglasa usmjerenih na korisnike na temelju osjetljivih podataka, kao što su politička ili vjerska uvjerenja, seksualne preferencije itd.
- Davanje obrazloženja korisniku na kojeg utječe odluka o moderiranju sadržaja, npr. uklanjanje sadržaja, suspenzija računa itd. te učitavanje obrazloženja u bazu podataka o transparentnosti Akta o digitalnim uslugama.
- Omogućiti korisnicima pristup mehanizmu za podnošenje pritužbi kako bi osporili odluke o moderiranju sadržaja.
- Objavljivanje izvješća o svojim postupcima moderiranja sadržaja najmanje jednom godišnje.
- Pružiti korisniku jasne uvjete poslovanja i uključiti glavne parametre na temelju kojih funkcioniraju njihovi sustavi za preporučivanje sadržaja.
- Odrediti kontaktnu točku za nadležna tijela i korisnike.
Osim internetskih platformi, Akt o digitalnim uslugama primjenjuje se i na usluge pohrane podataka na poslužitelju (npr. usluge u oblaku ili DNS sustavi) te na internetske posrednike (npr. pružatelje internetskih usluga ili domena).
HAKOM je nadležan
15. veljače 2024. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o imenovanju Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Koordinatorom za digitalne usluge Republike Hrvatske.
Koordinator za digitalne usluge ima ključnu ulogu u provedbi Akta na način da koordinira aktivnosti na nacionalnoj razini i surađuje s drugim nacionalnim nadležnim tijelima, Europskim odborom za digitalne usluge i Europskom komisijom. Koordinatoru za digitalne usluge dodijeljene su i istražne i izvršne ovlasti u odnosu na pružatelje usluga posredovanja.
U praksi će koordinatori za digitalne usluge biti prva točka kontakta za prijavu povreda Akta o digitalnim uslugama. Provodit će izvansudske žalbene mehanizme, rješavati pritužbe i osporavanja odluka o moderiranju sadržaja. Procjenjivat će i dodijeljivati status pouzdanih prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja.
Ideja je Akta da lokalni koordinatori imaju snažne istražne i provedbene ovlasti, kako bi se osiguralo da pružatelji usluga njihovom državnom području poštuju Akt o digitalnim uslugama. Moći će naložiti inspekcije nakon sumnje na povredu Akta, izreći novčane kazne internetskim platformama koje ne poštuju propise te izreći privremene mjere u slučaju ozbiljne štete javnoj sferi.
Provedba Akta u Hrvatskoj, ovlasti nadležnih nacionalnih tijela te prekršajne sankcije detaljnije će se urediti Zakonom o provedbi Akta o digitalnim uslugama, koji je trenutačno u postupku donošenja.