Protekloga je tjedna svjetska Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), zajedno sa zemljama skupine G20, objavila tekst multilateralnog poreznog sporazuma, u čijoj je izradi sudjelovalo više od 130 zemalja. Time je postignut značajan napredak u budućem oporezivanju tehnoloških divova i drugih velikih multinacionalnih kompanija tamo gdje one zapravo posluju. Rezultat je to višegodišnjih napora i službena potvrda dogovora postignutoga prije više od dvije godine.

Novi globalni dogovor ažurirat će međunarodni porezni sustav za digitalno doba i doba globalizacije, smatraju njegovi tvorci. Ako ga potpiše i ratificira dovoljno zemalja, tekst bi doveo do redistribucije profita multinacionalnih kompanija u vrijednosti od 200 milijardi dolara godišnje. Taj bi novac pravedno završio u zemljama u kojima se prodaja uistinu i ostvaruje.

Poštenija naplata

Postojeća međunarodna pravila, koja su dizajnirana dvadesetih godina prošlog stoljeća, zastarjela su jer ne daju zemljama adekvatno pravo na oporezivanje digitalnih tvrtki koje posluju unutar njihovih granica, ali tamo nemaju fizičku prisutnost. Primjerice, Apple, Facebook ili Amazon mogu svoje usluge prodavati na hrvatskom tržištu, za što će ovdje biti naplaćen tek PDV, dok će dobit biti pripisana njihovim podružnicama u Irskoj, gdje će im porezni sustav biti naklonjeniji – pa će to rezultirati manjim ukupnim porezom na dobit, koji će (u ovom primjeru) Hrvatskoj izmaknuti.

Najavljene bi se promjene trebale se primjenjivati na multinacionalne kompanije s godišnjim prihodima većim od 20 milijardi eura i profitnom maržom iznad 10%. Za te tvrtke, 25% dobiti iznad marže od 10% bit će oporezivano u zemljama u kojima ostvaruju prodaju. Očekuje se da će reforme povećati prihode između 17 i 32 milijardi dolara godišnje, predviđa OECD.

Primjena neizvjesna

Međutim, ostaje neizvjesno koliko će nacionalnih vlada potvrditi ovaj dogovor, unatoč tome što su pregovaračke zemlje jednoglasno pristale na objavu teksta ovog ugovora prošloga tjedna. Određene razlike u stavovima među njima i dalje postoje, pa finalni tekst još nije otvoren za potpis i ratifikaciju. Primjerice, Brazil, Kolumbija i Indija nisu sasvim načisto s time kako bi se nova pravila usuglasila s njihovim aktualnim poreznim režimima.

Da bi stupio na međunarodnu pravnu snagu, ugovor mora potpisati najmanje 30 zemalja, u kojima se nalaze sjedišta najmanje 60% od stotinjak globalnih tvrtki zahvaćenim novim promjenama propisa. Ključna će pritom biti uloga SAD-a, ističe Manal Corwin, direktorica OECD-ovog Centra za poreznu politiku i administraciju.