U Europskom je parlamentu ovoga tjedna prihvaćena Rezolucija o pravu na popravak, koja je dio paketa zakona kojima europski zakonodavci žele povećati životni vijek proizvoda, primarno iz domene potrošačke elektronike i kućanskih aparata. Nova pravila zahtijevaju da se europskim potrošačima nude proizvodi dužeg vijeka trajanja, dužeg jamstvenog razdoblja te s jasnijim oznakama. Ovaj prijedlog Europski parlament usvojio je gotovo jednoglasno te ga uputio Europskoj komisiji, koja bi trebala do kraja ove godine donijeti finalni prijedlog novih pravila.

Tekst koji je prihvaćen navodi kako pravo na popravak uključuje sve dijelove životnog ciklusa proizvoda, od dizajna, etičke proizvodnje, standardizacije, preko popravljivosti, jamstvenih rokova, sve do učinkovitijeg korištenja resursa i smanjenja količine otpada. Cilj je ohrabriti proizvođače da potrošačima ponude uređaje koji će trajati duže, a k tome će ih biti lakše popraviti nego što je to sada slučaj.

Pravila i za softverska ažuriranja

Podsjetimo, nedavno je istraživanje pokazalo da je čak 81% građana kupilo novi uređaj jer je popravak starog bio neisplativ, dok njih 90% smatra kako su rezervni dijelovi preskupi u odnosu na cijenu novog uređaja. Rezervni dijelovi moraju biti dostupniji, uređaje se mora moći lakše rastaviti i popraviti, a informacije i upute za popravljanje trebali bi biti dostupni besplatno, kako serviserima tako i samim potrošačima – predlaže Europski parlament.

Kad je riječ o, primjerice, mobitelima, njihova ažuriranja softvera moraju biti takva da ih se može poništiti (tj. vratiti uređaj na stariji OS), a ne smiju niti namjerno smanjivati performanse uređaja. Morat će biti postavljen i minimalni rok u kojem će proizvođači morati ažurirati uređaje, o čemu će kupci biti informirani prije kupnje uređaja. Bilo kakva praksa koja bi umanjivala pravo na popravak, ili bi dovela do planiranog zastarijevanja uređaja, ubuduće će se, prema europskim propisima smatrati nepoštenom trgovačkom praksom.

Osim ovoga, europarlamentarci traže i:

• Poticaje za potrošače koji biraju svoje uređaje popraviti, nasuprot kupnji novih. Oni se mogu sastojati od produljenog jamstva ili dobivanja zamjenskog uređaja za vrijeme popravka.
• Usklađena pravila prema kojima bi kupcima, na prodajnom mjestu, bile dostupne sve informacije o popravljivosti uređaja, procijenjenom vijeku trajanja, dostupnim rezervnim dijelovima i servisima te dostupnosti softverskih nadogradnji.
• Pametno označavanje uređaja s QR kodovima, koji bi sadržavali sve ove informacije.
• Zahtijevanje zajedničke odgovornosti proizvođača i prodavača za slučaj neusklađenosti proizvoda s regulativom.

"Građani trebaju znati u trenutku kupnje je li uređaj moguće popraviti te koliko su dostupni rezervni dijelovi. Zato tražimo oznaku popravljivosti. Isto tako, tražimo da su upute o dizajnu proizvoda dostupne kako serviserima, tako i građanima. Oni koji nose uređaje na popravak, trebaju dobiti financijske olakšice", poručila je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, jedna od autorica ove Rezolucije.