Njemački Isar Aerospace priprema prvo lansiranje orbitalne rakete iz kontinentalne Europe
Sedam godina star njemački svemirski startup obavio je statičko testiranje raketnih motora svoje orbitalne rakete-nosača Spectrum i poručuje da je potpuno spreman za prvo pokusno lansiranje
Nije tajna da svemirska industrija u Europi zaostaje za onom američkom, ali i ostalima diljem svijeta. S europskog kontinenta nikad dosad nije uspješno niti lansirana jedna orbitalna raketa, a posljednji koji je to bio pokušao je sada već propali britanski Virgin Orbit. No, njemački sedam godina star svemirski startup Isar Aerospace želi to promijeniti.,
Čekaju se samo "papiri"
Prije nekoliko su dana uspješno obavili statički test paljenja raketnih motora na svojoj orbitalnoj raketi Spectrum. Tada je devet raketnih motora uspješno radilo 30 sekundi – dogodilo se to 14. veljače u svemirskoj luci Andøya na sjeveru Norveške, a ključan je korak ka dobivanju dozvole za prvo "pravo" lansiranje rakete u orbitu s tog mjesta. Kompanija je nakon testa, ali i s uspješnim rezultatima testiranja drugog stupnja rakete krajem prošle godine, proglasila svoju raketu spremnom za let, pa sada tek čekaju potrebna regulatorna odobrenja.
Isar Aerospace zapošljava više od 400 ljudi, ima urede u pet zemalja, a dosad je prikupio više od 400 milijuna eura privatnih investicija. Cilj im je donijeti novu "disrupciju" na tržište svemirskih lansiranja, jer je njihova raketa zamišljena kao "najsvestranija mala raketa" iz vlastitog razvoja. Sastoji se od dva stupnja, koji u orbitu mogu ponijeti malene i srednje velike satelite. Ukupna nosivost za nisku orbitu joj je 1.000 kg, dok je raketa duga tek 28 te promjera 2 metra, a oba stupnja su jednokratna.
Svoju prednost pred sve većom konkurencijom u ovom startupu vide u fleksibilnosti orbitalne letjelice, inovativnim načinima njezine izrade, uključujući aditivnu proizvodnju i ugljikove kompozite te u visokoj automatizaciji proizvodnje – sve to ima za cilj učiniti lansiranja što jeftinijima i sigurnijima.
Raketa Spectrum koristi za pogon tekući kisik i propan, pa takav "čisti" pogon daje visoke performansi uz minimalan utjecaj na okoliš. Navedeni pogonski plinovi nude najveći specifični impuls u odnosu na gustoću od svih goriva na bazi ugljika, ističu iz Isara.
