Kad je 1927. u kinu pogledao prvi zvučni dugometražni film "The Jazz Singer", mladi je animator Walt Disney bio toliko oduševljen tehnologijom da je odmah napravio vlastiti kratki film koji će pokrenuti medijsko carstvo vrijedno milijarde dolara. Sljedeće godine Disney je koproducirao i korežirao jedan od prvih crtića sa sinkroniziranim zvukom. "Parobrod Willie" (Steamboat Willie) bio je veliki hit koji je publici predstavio dvije najtrajnije kreacije pop kulture: Mickeya i Minnie Mouse.

Autorska djela i zvučni zapisi

S prvim danom nove 2024. godine film će, zajedno s drugim djelima zaštićenim autorskim pravima iz 1928., napokon ući u javnu domenu. Za odvjetnike, znanstvenike, umjetnike, ali i brojnu publiku, istek Mickeyjevih autorskih prava velik je događaj.

Ovogodišnji popis radova koji postaju javno vlasništvo uključuje tisuće djela objavljenih 1928. i zvučne zapise objavljene 1923. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća američko zakonodavstvo bilo je pod snažnim pritiskom Walt Disney Company koja je pokušala što duže vrijedno intelektualno vlasništvo zadržati pod svojom kontrolom.

"Zakon o zaštiti Mickeyja Mousea"

Prema tada važećim zakonima o autorskim pravima "Parobrod Willie" prvotno je trebao ući u javnu domenu još 1984. godine, pedeset šest godina nakon što je objavljen. Taj je rok produljen nekoliko puta, posljednji put 1998. kongresnim aktom koji je uspostavio sadašnju granicu od 95 godina. Disney je snažno lobirala za ovo produženje roka, zbog čega je zakon postao poznat kao "Zakon o zaštiti Mickeyja Mousea" (Mickey Mouse Protection Act).

Strogo govoreći, Mickey i Minnie su se prvi put pojavili nekoliko mjeseci prije premijere "Parobroda Willieja". Te 1928. dvojac je glumio u "Plane Crazy", nijemom filmu koji je prikazan na probnoj projekciji, ali nikad nije našao distributera. S druge strane, "Parobrod Willie" postigao je zapanjujući uspjeh i postavio pozornicu za Disneyjevu trajnu ostavštinu, najavio novu eru animacije i započeo desetljeća žestokih pravnih bitaka oko zakona o autorskim pravima.

Nova djela iz javne domene

Iako su svjetla reflektora usmjerena na Mickeya i Minnie, mnoga druga djela također 1. siječnja 2024. ulaze u javnu domenu, među kojima i "Kuća na Poohovu uglu" A.A. Milnea u kojoj se kao lik prvi put pojavljuje Tiger, "Ljubavnik Lady Chatterley" D.H. Lawrencea te "Petar Pan ili Dječak koji nije htio odrasti" J.M. Barrieja.

Predstava o pustolovinama Petra Pana u Nedođiji praizvedena je još 1904., a roman "Peter and Wendy" objavljen je 1911. Scenarij predstave nije bio zaštićen autorskim pravima sve do 1928., što je odgodilo istek autorskih prava do 2024. Kao i kod "Parobroda Willieja", autorska prava istječu samo na originalnu priču, a kasnije adaptacije Petra Pana, uključujući Disneyev filmski mjuzikl, ostaju i dalje zaštićene.

Skitnica iz Cirkusa

Ne manje važno, u javnu domenu ulazi i film "Cirkus" koji je Charlieju Chaplinu donio Oscara za režiju, produkciju i scenarij. Protagonist ovog nijemog filma, poznat kao Skitnica, bježi od policije i nađe se u cirkusu u kojem počinje nastupati i ne znajući da je zvijezda programa. 

U javnu domenu ulaze i dvije popularne kompozicije. Prva je "Mack the Knife", pjesma Bertolta Brechta i Kurta Weilla iz "Opere za tri groša", njemačke glazbene drame premijerno izvedene 1928. Druga je "Let's Do It (Let's Fall in Love)" skladatelja i tekstopisca Colea Portera iz brodvejskog mjuzikla "Paris". 

Zaštićene verzije

Iako Mickeyjeva autorska prava istječu, mnoga ograničenja i dalje ostaju. Naime, u javnu domenu ulazi samo lik iz 1928., dok će kasnije verzije ostati zaštićene. Mickeyjev je izgled pa i imidž evoluirao s godinama: bijele rukavice je prvi put odjenuo 1929., a svoje svima prepoznatljivo lice dobio je 1939. Koji su detalji Mickeyjeva izgleda zaštićeni autorskim pravima odlučit će se u budućim sudskim postupcima.

Djela ulaze u javnu domenu kada im isteknu autorska prava, što ih čini slobodnima za korištenje ili nadogradnju bez dopuštenja. Zakon o zaštitnim znakovima sasvim je drugačija priča. Zaštitni znakovi pokrivaju riječi, simbole, dizajne ili izraze koji identificiraju marku proizvoda i ne istječu nakon određenog vremena. Njihova je svrha izbjeći dovođenje potrošača u zabludu o tome tko je izradio neki proizvod ili djelo. 

Uspješno lobiranje

Zakon o zaštitnim znakovima usmjeren na sprečavanje zabune potrošača, a ne na ometanje kreativnosti. Ironično, Disney je dugo i uspješno lobirao za jačanje zakona o autorskim pravima, mada se baš on oslanjao na izvorne materijale iz javne domene za vlastite priče i likove. Njegovi filmovi temeljeni su na djelima Hansa Christiana Andersena ("Frozen", "Mala sirena"), Lewisa Carrolla ("Alisa u zemlji čudesa"), braće Grimm ("Pepeljuga", "Snjeguljica i sedam patuljaka", "Trnoružica", "Vrlo zapetljana priča") i mnogih drugih. Uostalom, i sam Mickey Mouse djelomično se temelji na glumcima poput Charlieja Chaplina i Douglasa Fairbanksa.