Fotografije s odnedavno operativnog opservatorija Vera C. Rubin otkrile su da je novootkriveni međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS širok otprilike 11,2 kilometra, što ga čini najvećim ikad viđenim svemirskim tijelom te vrste. Slike visoke rezolucije, snimljene čak i prije službenog otkrića međuzvjezdanog "posjetitelja", još jednom ističu moć i važnost novog teleskopa i pokazuju njegovu buduću vrijednost u pronalaženju međuzvjezdanih "uljeza" i objekata koji bi mogli predstavljati prijetnju Zemlji.

Najveći i najbrži

Objekt 3I/ATLAS službeno je otkriven 1. srpnja dok se kretao prema Suncu brzinom većom od 210.000 km/h (60 m/s). Manje od 24 sata kasnije, NASA je potvrdila da se radi o trećem poznatom međuzvjezdanom objektu, vjerojatno odbačenom dijelu nekog drugog zvjezdanog sustava, koji trenutačno prolazi kroz naš Sunčev sustav. Ubrzo je postalo jasno da je 3I/ATLAS komet, a računalne simulacije koje prate njegovo porijeklo sugeriraju da bi mogao biti i do 3 milijarde godina stariji od Zemlje, što ga čini potencijalno najstarijim detektiranim kometom u povijesti.

Do sada, jedina poznata dimenzija kometa bila je njegova koma – oblak leda, prašine i plina koji ga okružuje – za koji se utvrdilo da je promjera oko 24 kilometra. Međutim, veličina njegove ledene jezgre ostala je misterij, sve do podataka s opservatorija Rubin. U novoj studiji, objavljenoj na repozitoriju arXiv, skupina od više od 200 istraživača uspjela je pronaći slike kometa u ranim podacima opservatorija Vera C. Rubin, otkrivajući tako vjerojatnu veličinu jezgre, koja je promjera 11,2 km, s mogućnošću pogreške mjerenja od plus/minus 0,7 km.

Usporedbe radi, prethodna dva potvrđena međuzvjezdana objekta bila su znatno manja: asteroid 'Oumuamua bio je širok oko 0,4 km, dok jezgra kometa 2I/Borisov ima promjer od otprilike 1 km, čime je 3I/ATLAS postao uvjerljivo najveći međuzvjezdani posjetitelj ikad zabilježen.

Otkriće prije otkrića

Ispostavilo se da je teleskop, tijekom svoje faze znanstvene validacije i kalibracije, slučajno bio usmjeren prema dijelu neba gdje se nalazio 3I/ATLAS te ga je snimio između 21. lipnja i 7. srpnja. Prvi put opažen je, dakle, čak deset dana prije službenog otkrića.

Te su snimke visoke rezolucije pružile dokaze da 3I/ATLAS pokazuje ponašanje nalik kometu. Prividna veličina njegove je kome narasla za oko 58% tijekom promatranog razdoblja, kako se objekt približavao Suncu. Zanimljivo je i da mu je rep usmjeren prema Suncu, što je relativno rijetka pojava. Znanstvenici za to imaju nekoliko mogućih objašnjenja, koja uključuju neujednačeno izbacivanje prašine, potom sporo izbacivanje velikih čestica na koje Sunčevo zračenje ne utječe tako brzo, ili pak njegovom rotacijskom osi koja je gotovo poravnata s orbitalnom ravninom.

Za razliku od prvog međuzvjezdanog objekta, 1I/'Oumuamua, komet 3I/ATLAS za sada ne pokazuje znakove ubrzanja izvan onog koje se može protumačiti gravitacijskim utjecajima. Astronomi bi trebali pozorno pratiti hoće li se taj efekt pojaviti kada 3I/ATLAS u listopadu dosegne svoj perihel, najbližu točku u odnosu na Sunce, budući da je kod 'Oumuamue takvo ubrzanje bilo primijećeno upravo tada. Međutim, promatranje tog ključnog trenutka bit će nemoguće. Objekt će, naime, gledano sa Zemlje, biti zaklonjen Suncem od rujna do prosinca.