O konceptu brzih vlakova unutar niskotlačnih tunela, poznatome kao Hyperloop, u proteklih se nekoliko godina čuje vrlo rijetko, no to ne znači da je tehnologija sasvim napuštena i zaboravljena kao neisplativa. Naprotiv, nekoliko kompanija u svijetu i dalje je razvija, a nama najbliži je Hardt Hyperloop u Nizozemskoj.

Oni su prošle godine u gradu Veendamu otvorili najveći europski centar za razvoj te tehnologije, Europski Hyperloop Centar (EHC), gdje od tada testiraju i unaprjeđuju svoj koncept. Krajnji im je cilj povezati gradove Amsterdam i Pariz brzom Hyperloop linijom koja bi putnike na toj relaciji prevezla za samo 45 minuta. Brzinom od 700 km/h to bi putovanje bilo usporedivo s letom zrakoplovom, ali bez dugotrajnog ukrcavanja i sličnih procedura svojstvenih za zračne luke.

Novi brzinski rekord

Tvrtka Hardt Hyperloop sada ima nove vijesti iz razvojnog procesa. Objavili su da su 10. rujna u spomenutom EHC-u postigli značajan napredak u razvoju te transportne tehnologije. Njihovo testno vozilo doseglo je brzinu od 85 km/h i, što je još važnije, uspješno izvelo manevar promjene voznog traka, što se smatra kritičnom tehnologijom za izgradnju skalabilne i funkcionalne mreže Hyperloopa.

Test je proveden unutar 420 metara duge testne cijevi. Vozilo je s ubrzanjem od 0,3 G doseglo brzinu od 85 km/h u prvih 140 metara, nakon čega je prošlo kroz 155 metara dug dio za promjenu traka te se sigurno zaustavilo u posljednjih 100 metara. Time je premašena projektirana brzina vozila, koja je iznosila 80 km/h, što potvrđuje robustnost sustava, kažu iz kompanije.

Rješavanje ključnih prepreka

Postignuća tvrtke Hardt Hyperloop direktno odgovaraju na neke od najvećih tehnoloških izazova s kojima se koncept suočava: mogućnost umrežavanja, sigurnost i pouzdanost. Uspješnim testom promjene traka, tehnologije koja u infrastrukturi nema pokretnih dijelova, dokazano je da se može stvoriti pouzdana mreža velikog kapaciteta. Iz tvrtke navode kako ne postoje tehničke prepreke da se ova tehnologija, testirana na 85 km/h, primijeni i na brzinama do 700 km/h.

U posljednjih godinu dana, tijekom više od 750 testnih misija, ostvaren je niz tehnoloških poboljšanja. Među ostalim, masa postolja vozila smanjena je za 45%, dok je potisak povećan za 50%. Integrirani su sustavi za magnetsko navođenje i pogon, a testni podaci potvrdili su mehaničku i elektromagnetsku otpornost, što je unaprijedilo točnost simulacijskih modela i ojačalo sigurnosne aspekte sustava. Daljnji planovi za razvoj uključuju izgradnju demo rute duge 3 do 5 kilometara, nakon čega bi uslijedila prva operativna ruta duljine od 30 do 50 kilometara.

Potencijalni projekti

Interes za hyperloop tehnologiju postoji, dakle, i dalje, a nekoliko država već razmatra konkretne projekte. Osim Hardtovog plana povezivanja Amsterdama i Pariza, tu je još europskih inicijativa. U Italiji je demo ruta između Venecije i Padove prošla natječajnu proceduru EU, dok se u koalicijskom sporazumu vladajućih u Njemačkoj također predviđa izgradnja jedne testne dionice. Slični se projekti razmatraju i u Indiji, a Kina ima ambiciozan plan izgradnje potpuno operativne Hyperloop linije između Šangaja i Guangzhoua do 2035. godine.