Velika Britanija zabranjuje društvene mreže mlađima od 16 godina

Britanski premijer Keir Starmer predstavio je zabranu kao obračun s velikim tehnološkim tvrtkama koja ide dalje od mjera bilo koje druge zemlje. Cilj je, kako je poručio, "vratiti djeci djetinjstvo"

Bug.hr utorak, 16. lipnja 2026. u 10:46
📷 Bug/AI
Bug/AI

Britanski zaokret prema oštrijoj regulaciji platformi nije nov i Bug.hr ga prati od početka: od uloge društvenih mreža u prošlogodišnjim britanskim nemirima i Starmerova upozorenja izvršnim direktorima tehnoloških tvrtki, preko prvih Ofcomovih smjernica za provedbu Zakona o sigurnosti na internetu i pooštravanja nadzora nad platformama, do uvođenja stroge provjere dobi za pristup internetu lani u kolovozu. Najava zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina s primjenom od proljeća 2027. godine logičan je nastavak tog niza: isti okvir koji je krenuo od filtriranja štetnog sadržaja i provjere dobi sada se širi na potpunu dobnu granicu.

Premijer Keir Starmer je u ponedjeljak, na tiskovnoj konferenciji u Downing Streetu u Londonu izjavio je da je udaljavanje djece s društvenih mreža najučinkovitiji način njihove zaštite na internetu te da će provedba ciljati tehnološke tvrtke, a ne djecu. Najavio je i da će britanska pravila otići dalje od australskih, na čijem se modelu temelje. Vlada istodobno razmatra mjere za korisnike mlađe od 18 godina: noćnu zabranu pristupa aplikacijama i prekide beskonačnog skrolanja.

Za zabranu nije potreban novi zakon

Vlada je potrebne ovlasti dobila još lani, kroz treći dio Zakona o dobrobiti djece i školama (Children's Wellbeing and Schools Act 2026), pa pravila uvodi podzakonskim aktima, takozvanim uredbama (statutory instruments), koje se naslanjaju na Online Safety Act iz 2023. Prije nego ih uputi u Parlament, Ofcom mora dovršiti studiju o pouzdanim načinima provjere dobi. Uredbe bi pred zastupnike trebale doći prije Božića, a da bi u proljeće 2027. stupile na snagu, moraju ih izglasati oba doma. Glasa se pritom samo o tekstu uredbe, bez čitanja i amandmana kakvi prate donošenje punopravnog zakona.

Što ulazi, a što ostaje izvan zabrane

Zabrana obuhvaća platforme Snapchat, TikTok, YouTube, Instagram, Facebook i X. Potpun popis nije objavljen, no vlada navodi da se odnosi na servise kojima je svrha omogućiti društvenu interakciju i koji korisnicima dopuštaju objavu sadržaja. Iz zabrane su izuzeti YouTube Kids te servisi za razmjenu poruka kao što su WhatsApp i Signal. Ograničit će se i funkcije poput livestreaminga te mogućnost da nepoznate osobe kontaktiraju djecu na gaming i streaming platformama. Većina platformi već sada zahtijeva dob od najmanje 13 godina za otvaranje računa.

Dodatne mjere za dob do 18 godina

Za funkcije koje vlada označava visokorizičnima, prijenos uživo i razgovor s nepoznatima, ograničenja će prema zadanim postavkama biti uključena za korisnike mlađe od 17 godina, kako bi se izbjegao nagli prijelaz na 16. godini. Detalji se očekuju u srpnju.

Vlada planira donijeti propise prije Božića, čime bi se zabrana mogla primijeniti od proljeća 2027. Najava slijedi nakon javnog savjetovanja koje je trajalo od 2. ožujka do 26. svibnja i na koje je pristiglo više od 116.000 odgovora, što ga čini jednim od savjetovanja s najvećim odazivom u britanskoj praksi. Više od 83 posto roditelja koji su sudjelovali podržalo je strože mjere.

Kako će se provjeravati dob

Za provjeru dobi koristit će se mjere vrlo učinkovite dobne procjene, što u pravilu podrazumijeva tehnologiju za procjenu ili potvrdu dobi, poput skeniranja lica ili traženja identifikacijskog dokumenta. Regulator Ofcom dobio je zadatak da u kratkom roku utvrdi najbolje metode provjere dobi iznad 16 godina. Dio platformi, uključujući pornografske stranice, već provodi takve provjere, a Ofcom je nekoliko servisa kaznio zbog nepoštivanja. Otvoreno ostaje pitanje zaobilaženja mjera pomoću alata kao što su virtualne privatne mreže.

Što poručuju platforme

Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, navodi da zabrana neće postići cilj zaštite tinejdžera te upozorava na iskustvo Australije, gdje zabrana, prema toj tvrtki, izolira tinejdžere i potiskuje ih prema nereguliranim alternativama bez ugrađenih zaštita i roditeljskih kontrola. Meta predlaže sustav dobne provjere na razini uređaja, umjesto predaje dokumenata pojedinačnim servisima. YouTube tvrdi da je vrijedan resurs za mlade i da bi ih zabrana mogla gurnuti prema anonimnijim i manje sigurnim servisima. Snapchat navodi da se najveći dio aktivnosti na platformi odvija u privatnoj razmjeni poruka.

Australski predložak koji se teško provodi

Britanska vlada navodi da slijedi australski model, uveden u prosincu 2025., uz najavu da će ići i dalje od njega. U Australiji najpopularnije platforme moraju spriječiti otvaranje novih računa maloljetnicima, a postojeći profili mlađih od 16 morali su biti deaktivirani. Pravila obuhvaćaju deset platformi, među kojima Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube, Reddit te streaming servise Kick i Twitch, dok platforme Discord i Roblox nisu uključene.

Provedba ne ide glatko. Australskom regulatoru 70 posto roditelja javilo je da su im djeca i dalje na platformama, a kazne još nisu izrečene. Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 25 zemalja ima dobna ograničenja za društvene mreže na snazi, izglasana ili u razmatranju. Slične zabrane uvode Španjolska, Portugal, Francuska, Malezija, Danska, Indonezija, Norveška i Kanada, dok se u nekoliko američkih saveznih država doneseni zakoni osporavaju na sudovima.