U svojem najnovijem izvješću o održivosti, Microsoft je priznao da su im emisije stakleničkih plinova porasle za značajnih 25,1 posto na godišnjoj razini. Ukupne emisije u fiskalnoj 2025. godini dosegle su 20,3 milijuna tona ekvivalenta CO2, u usporedbi sa 16,2 milijuna tona zabilježenih prethodne godine. Ovaj porast dolazi u nezgodnom trenutku, s obzirom na to da je tvrtka postavila cilj postizanja ugljične negativnosti do 2030. godine.

Trenutni trendovi također upućuju na to da bi se rast emisija mogao nastaviti, što predstavlja ozbiljnu prepreku ostvarenju zadanih klimatskih ciljeva. Iz Microsofta su kao ključni razlog naveli brzu ekspanziju podatkovnih centara namijenjenih oblaku i umjetnoj inteligenciji. S obzirom na to da su brojni novi projekti već u pripremi, ovaj problem ostat će u fokusu i u godinama koje dolaze.

Cijena napretka umjetne inteligencije

Predsjednik Microsofta Brad Smith i glavna direktorica za održivost Melanie Nakagawa priznali su da, iako infrastruktura za AI potiče potražnju za energijom, vodom i materijalima, rješenja za održivost ne razvijaju se dovoljno brzo da bi zadovoljila tu potražnju. Unatoč svemu, Nakagawa je potvrdila da tvrtka ostaje "uistinu usredotočena na ugljičnu negativnost do 2030. godine".

Dio prijavljenog porasta emisija posljedica je i promjene strategije. Naime, tvrtka je odlučila prestati kupovati kratkoročne certifikate za obnovljivu energiju koji ne doprinose izravno stvaranju novih kapaciteta čiste energije. Iako je brojka od 16,2 milijuna tona iz prethodne godine bila niža, ona je u velikoj mjeri bila "uljepšana" takvim certifikatima i nije predstavljala stvarne emisije. Tvrtka se sada usredotočuje na dugoročnije inicijative s većim utjecajem, poput izravnog ulaganja u nove solarne i vjetroelektrane.

Nastavak izgradnje podatkovnih centara stavio je pod pritisak emisije iz opsega 2 i opsega 3. Emisije iz opsega 2, koje su povezane s kupljenom električnom energijom, doživjele su veliki skok s 1,6 posto ukupnih emisija u fiskalnoj 2024. godini na čak 13,3 posto u 2025. godini. Unatoč tome, emisije iz opsega 3, koje obuhvaćaju cijeli lanac vrijednosti, od proizvodnje hardvera do putovanja zaposlenika, i dalje čine najveći dio Microsoftovog ugljičnog otiska.

Kada je riječ o fosilnim gorivima, tvrtka je zabilježila porast potrošnje dizela i sirove nafte od čak 51 posto, unatoč smanjenju korištenja prirodnog plina (za 6,5 posto) i benzina (za 16 posto). Ipak, važno je staviti ove brojke u kontekst. Od gotovo 37,5 milijuna megavatsati (MWh) energije koju je Microsoft potrošio, samo oko 422.000 MWh dolazilo je iz neobnovljivih izvora. Tvrtka također ističe da je, unatoč izazovima, postigla značajan napredak. Bez napora uloženih u čistu energiju, održiva goriva i poboljšanja energetske učinkovitosti, emisije bi prošle godine dosegle 34 milijuna tona umjesto zabilježenih 20 milijuna.

Nije samo Microsoft u ovome

Microsoft nije jedina tvrtka koja se bori s ekološkim posljedicama razvoja umjetne inteligencije. Amazon je nedavno izvijestio o godišnjem porastu emisija od 16 posto, također navodeći AI i podatkovne centre kao glavne krivce. Google je također zabilježio porast emisija od 25 posto u svojoj posljednjoj izvještajnoj godini. To ukazuje na širi trend u kojem energetske potrebe za razvoj umjetne inteligencije postaju ozbiljan izazov za klimatske ciljeve tehnoloških divova.

Prema projekcijama Međunarodne agencije za energiju, globalne emisije CO2 iz podatkovnih centara mogle bi se gotovo udvostručiti do 2035. godine.