Istraživači su dosad proveli niz testova i studija kako bi pokušali razumjeti koliko društvene mreže pridonose političkim podjelama. Jedan od takvih eksperimenata Stanfordovog instituta za istraživanje ekonomske politike (SIEPR) bio je usredotočen na više od 35.000 korisnika Facebooka i Instagrama kojima je plaćeno da se uoči izbora drže dalje od platformi. 

Dva zaključka

Ova, dosad najveća vježba deaktivacije korisnika društvenih mreža i prva koja je uključila Instagram, dala je jasne i nedvosmislene rezultate: ustezanje od korištenja Facebooka i Instagrama u danima prije glasanja imao je mali ili nikakav učinak na politička stajališta ljudi, njihova negativna mišljenja o drugoj strani ili uvjerenja oko tvrdnji o izbornoj prijevari.

No kad je riječ o utjecaju Facebooka na ono što ljudi vjeruju o aktualnim događajima, istraživači su došli do dva zaključka. Oni koji nisu bili na Facebooku lošije se odgovarali na pitanja kviza s vijestima, ali su istovremeno i manje nasjedali na široko rasprostranjene dezinformacije. To, kažu istraživači, sugerira da platforma može biti važan kanal i za prave i za lažne vijesti.

Utjecaj društvenih mreža 

Ova otkrića, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, u skladu su s glavnim zaključcima drugih eksperimenata o potencijalnom utjecaju Facebooka i Instagrama na političke izbore, u kojima promjena feedova vijesti i ograničavanje ponovnog dijeljenja objava nije uspjelo smanjiti polarizaciju ili promijeniti uvjerenja o tome je li proces glasovanja bio kontaminiran.  

Svi ti radovi zaključuju isto: unatoč uvriježenom mišljenju, Facebook i Instagram nemaju baš toliku sposobnost oblikovanja političkih stavova tijekom predizborne kampanje, barem kad je riječ o američkoj političkoj sceni.

Doprinos polarizaciji

No, Stanfordovi istraživači ne isključuju mogućnost da Facebook i Instagram polarizaciji pridonose na druge načine. Čini se tako da je korištenje Facebooka u tjednima prije predsjedničkih izbora 2020. povećalo vjerojatnost da će ljudi glasati za Donalda Trumpa, a nešto manje za Joea Bidena. To bi moglo sugerirati da je Trumpova kampanja bila uspješnija u izgradnji podrške nego Bidenov tim.

"Ovaj učinak nije bio sasvim statistički značajan pa ga moramo uzeti s rezervom. Ali, ako je stvaran, dovoljno je velik da bi mogao utjecati na ishod tijesnih izbora", upozoravaju autori studije koja je tek dio opsežnog istraživačkog projekta, dosad najopsežnije i na dokazima utemeljene istrage o ulozi društvenih mreža u političkim procesima, u ovom slučaju američkim, ali s globalnim dosegom.