Više od 75% profesionalaca oslanja se na umjetnu inteligenciju u svom svakodnevnom radu, često koristeći alate poput ChatGPT-a, Geminija, Copilota ili Claudea za izradu i dotjerivanje e-poruka. No, najnovije istraživanje Sveučilišta Južne Kalifornije i Sveučilišta Floride, objavljeno u časopisu International Journal of Business Communication, otkriva ključnu dilemu korištenja takvih alata u poslovnoj komunikaciji.

Sumnja u autentičnost

Naime, odgovori više od 1100 profesionalaca pokazuju da umjetna inteligencija itekako “uglađuje” i “profesionalizira” korporativne e-poruke, ali istovremeno dovodi do neočekivanih posljedica: ugrožavanja povjerenja među zaposlenicima i menadžerima.

Zaposlenici pozitivno ocjenjuju jednostavnu AI asistenciju poput ispravka gramatike i stila, ali ako šefovi koriste AI za osobne ili motivacijske poruke, radnici počinju sumnjati u njihovu iskrenost, integritet i stvarnu brigu. Istraživači to nazivaju “percepcijskim jazom”: što je veći stupanj AI intervencije, veća je i sumnja u autentičnost pošiljatelja, osobito ako dolaze s vrha. 

Neumoljive brojke

Samo 40 do 52 posto zaposlenika smatra nadređene iskrenima kad koriste visoke razine AI, u usporedbi s 83 % za poruke s niskom razinom pomoći. Slično tome, dok je njih 95 % smatralo poruke nadređenih s niskom razinom umjetne inteligencije profesionalnima, taj je broj pao na 69 % kad su se nadređeni uvelike oslanjali na AI alate.

Zaključak studije jest da AI treba koristiti promišljeno; za rutinske, informativne poruke – svakako, AI je koristan, ali poruke koje zahtijevaju empatiju i ljudski dodir bolje je ostaviti “ručnom” pisanju. Iako AI može optimizirati posao, povjerenje i liderstvo ne mogu se automatizirati, pišu istraživači.