Kako to izgleda kad se vibe kodira operacijski sustav? Onako kako biste i očekivali

Vib-OS predstavlja ambiciozan projekt operacijskog sustava građenog od nule po principu vibe kodiranja, no dobar je samo kao koncept – jer je korištenje otežano, kôd loš, a mnogo toga ne radi

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 9. ožujka 2026. u 08:45

Nedavno se u javnosti pojavio vibe kodirani operacijski sustav Vib-OS, stvoren u potpunosti i od nule uz pomoć umjetne inteligencije. Riječ je o OS-u Unix tipa s vlastitim kernelom, dakle bez oslanjanja na postojeće distribucije. Projekt se sastoji od više od 25.000 linija kôda napisanih u programskim jezicima C i Assembly. Njegova ključna prednost je, kažu autori, potpuna podrška za više arhitektura, što mu omogućuje rad na ARM64 i x86_64 sustavima, čime se svrstava u red kompleksnijih suvremenih programerskih pothvata – barem dok ga ne pokušate instalirati, no o tome malo više kasnije.

"Izvibrirani OS"

Na GitHubu stoji kako Vib-OS uspješno radi unutar QEMU emulatora, ali i nativno na stvarnom hardveru, uključujući Raspberry Pi 4 i 5, klasična x86_64 računala te arhitekturu Apple Silicon. Unutar samog sustava implementirana je napredna struktura koja uključuje puni TCP/IP mrežni stack i virtualni datotečni sustav, dok je grafičko korisničko sučelje inspirirano estetikom macOS-a. Velike ambicije, pak, zasad nisu realizirane, pa je moguće da pokušaj ostane samo na razini vježbe u pisanju kernela, a nikako ne i zaokružena cjelina spremna za rad.

Već prva istraživanja ovog "izvibriranog" operacijskog sustava, koja je obavio youtuber tirimid, otkrivaju velike razlike između teoretskih mogućnosti i stvarne funkcionalnosti sustava. On je, naime, proveo više od sat vremena pokušavajući uopće pokrenuti OS u virtualnom okruženju, da bi se pritom suočio s loše napisanim skriptama i nekompatibilnostima koje sugeriraju da AI generatori nisu adekvatno testirali vlastiti kod.

Jedva do nikako

Nakon uspješnog podizanja sustava, vizualno sučelje ostavilo je mješovit dojam. Dok su neke ikone minimalističke i funkcionalne, druge, poput kalkulatora koji izgleda kao obični poligon, odaju zbunjenost umjetne inteligencije oko dizajnerskih standarda. Unutar samog sučelja, funkcionalnost je bila na minimalnoj razini: internetski preglednik to zapravo nije, već je riječ o aplikaciji koja služi isključivo za pregled slika, tipke u aplikacijama ne reagiraju na klikove mišem, a datotečni sustav ne dopušta kreiranje novih mapa niti pohranu dokumenata. Zanimljiv je i bizaran detalj da se pozadinske slike desktopa nalaze izravno u glavnoj datoteci kernela, što je krajnje neuobičajena programerska (tj. AI-jeva) odluka.

Daljnji testovi pokazali su da su obećanja o podršci za nešto kompleksnije aplikacije poput Dooma ili Python interpretera uglavnom neutemeljena. Jedini donekle funkcionalni softver bila je, prema analizi ovog youtubera, jednostavna igra Snake, koja se pak pokretala ekstremno brzo i postajala igriva samo dok se prozor drži mišem.

Iako je, u konačnici, donekle fascinantno da je umjetna inteligencija uspjela generirati bazu za pokretanje operacijskog sustava, autor videa zaključuje kako je Vib-OS trenutačno potpuno neupotrebljiv za bilo kakav ozbiljan rad te može poslužiti tek kao podsjetnik na trenutna ograničenja programiranja uz pomoć AI-ja. Projekt možete proučiti na GitHubu, no možda ga baš i nemojte instalirati.