Amazonov Ocelot čip ulazi u utrku za kvantnu nadmoć
U Schrödingerovom misaonom eksperimentu mačka je istovremeno živa i mrtva, u kvantnom računalstvu, Amazonov Ocelot čip koristi ovaj pristup za učinkovitije ispravljanje pogrešaka uz manje resursa
Ocelot čip, prototip razvijen od strane AWS istraživača na Kalifornijskom tehnološkom institutu (California Institute of Technology, Caltech) predstavlja novi pristup kvantnom računalstvu. Njegova arhitektura temelji se na konceptu "mačjih kubita" (cat qubits) nazvanim prema poznatom misaonom eksperimentu Schrödingerove mačke. Ovaj dizajn cilja na rješavanje jednog od najupornijih izazova u kvantnom računalstvu: ispravljanje pogrešaka.
Pet mačjih kubita
Ocelot čip sastoji se od dva integrirana silicijska mikročipa, svaki veličine približno 1 cm². Ovi čipovi su složeni jedan na drugi i električno povezani, formirajući jezgru kvantnog procesora. Čip sadrži 14 ključnih komponenti: pet podatkovnih kubita (mačji kubiti), pet sklopova za stabilizaciju kubita i četiri dodatna kubita za otkrivanje pogrešaka. Članak u znanstvenom žurnalu Nature objašnjava detalje.
Amazonov pristup drugačiji
Amazonov pristup razlikuje se od konkurencije na nekoliko načina. Dok se Googleov Willow čip, objavljen u prosincu 2024., može pohvaliti rešetkom od 7×7 fizičkih kubita, a Microsoftov Majorana 1, predstavljen u veljači 2025., ima osam topoloških kubita, Ocelot se fokusira na smanjenje resursa potrebnih za ispravljanje pogrešaka.
Kvantna računala za "desetljeće ili dva"
AWS tvrdi da bi kvantni čipovi izgrađeni koristeći Ocelot arhitekturu mogli potencijalno koštati samo petinu trenutnih pristupa zbog drastično smanjenog broja resursa potrebnih za ispravljanje pogrešaka. To bi moglo ubrzati vremenski okvir do praktičnog kvantnog računala za do pet godina.
Unatoč napretku, stručnjaci upozoravaju da su praktična, velika kvantna računala još uvijek godinama daleko. Painter procjenjuje da će korisna kvantna računala stići za "desetljeće ili dva", pri čemu je desetljeće optimistična projekcija. Svaki tehnološki div u kubitnoj utrci slijedi svoj jedinstveni pristup, ali Amazonov Ocelot, Googleov Willow i Microsoftov Majorana 1 predstavljaju različite puteve prema istom cilju: praktičnom, na pogreške otpornom kvantnom računalu sposobnom za rješavanje problema današnjice.
