OpenAI je prošlog petka najavio sastav svog novog Upravnog odbor i završetak interne istrage od strane američke pravne tvrtke WilmerHale o događajima koji su prethodili smjeni izvršnog direktora OpenAI-a Sama Altmana.

Obavljeno je proširenje odbora direktora, ponovno imenovao Sama Altmana za člana odbora i tri nova direktora: Sue Desmond-Hellmann, Nicole Seligman i Fidji Simo. To povećava ukupan broj članova odbora na sedam, uključujući postojeće članove Bret Taylor, Adam D'Angelo i Larry Summers, s Dee Templeton kao promatračem odbora imenovanim od strane Microsofta.

S nestrpljenjem, nelagodom, čuđenjem, ali i optimizmom razmišlja se kojim će putem krenuti OpenAi. Neki misle da se već zatvorio, a da to nismo ni primijetili. Sve je počelo tužbom Elona Muska protiv OpenAI-a da se lažno predstavlja imenom kao kompanija otvorenog koda, ali da je u stvari profitabilna podružnica Microsofta. Naizgled, još jedan sudski show kojim Elon pokušava skrenuti pažnju sa svojih problema s platformom X te rezultat osobnih frustracija jer nije uspio ovladati, odnosno zaraditi na temelju ranijih ulaganja.

Kako je riječ o interpretaciji otvorenog nasuprot zatvorenog koda softvera, podsjetimo se definicija i što o tome stoji u Wikipediji:

„Softver s otvorenim kodom (OSS) je softver koji se distribuira sa svojim izvornim kodom, čineći ga dostupnim svakome za korištenje, pregled, izmjenu i poboljšanje. Izvorni kod je dio softvera koji većina korisnika računala ne vidi; to je kod s kojim programeri mogu manipulirati kako bi promijenili način na koji softver – "program" ili "aplikacija" – funkcionira. Pojam "otvoreni kod" odnosi se na nešto što se može mijenjati i dijeliti jer je njegov dizajn javno dostupan. Za razliku od softvera s otvorenim kodom, vlasnički ili "zatvoreni kod" softver ima izvorni kod kojim samo osoba, tim ili organizacija koja ga je stvorila može legalno mijenjati. Korisnici vlasničkog softvera obično moraju pristati na uvjete licence koja ograničava njihovu sposobnost mijenjanja ili dijeljenja softvera. Primjeri vlasničkog softvera uključuju Microsoft Office i Adobe Photoshop, dok su primjeri softvera s otvorenim kodom LibreOffice i GNU Image Manipulation Program (GIMP)“.

Dok traje uzajamno optuživanje, Musk pokušava prokazati prirodu OpenAI-a kao profitabilne podružnice Microsofta a OpenAI uzvraća da žali za propuštenim suvlasništvom i zaradom

Da li je licemjerno da se organizacija zove OpenAI a zatvoreno krije najnoviji kod, primaju investicije i planira zarada s Microsoftom, pitanja su koje otvara Elonova tužba.

On je kratko pokušao poentirati na svojoj mreži cijelu dilemu postom u kojem sugerira: „Promijenite ime OpenAI u ClosedAI“. Efektno rečeno, najvjerojatnije bez učinka, ali potiče na razmišljanje ne samo kad se radi o OpenAI, nego o mnogima koji javno ističu svoju privrženost principima otvorenog koda, ali tajno zarađuju.

U pokušaju da ospori Muskov argument da je OpenAI izdao svoj osnivački ugovor, vodstvo OpenAI-a, organizacije osnovane u San Franciscu 2015. godine, objavilo je nekoliko internih mailova. Tu promatračima počinje češkanje iza uha. Dvadesetog siječnja 2016., kratko nakon osnivanja, glavni znanstvenik OpenAI-a Ilya Sutskever napisao je da otvoreno dijeljenje njihovih istraživanja nije ključno za njihovu misiju, te da je to uglavnom bio trik za regrutiranje. "Dok se približavamo izgradnji konačnog cilja umjetne inteligencije, stupnja opće umjetne inteligencija (AGI), ima smisla biti manje otvoren", napisao je Sutskever. "Otvoreno u OpenAI znači da bi svi trebali imati koristi od plodova nakon što je izgrađen AGI, ali je sasvim u redu ne dijeliti znanstvena dostignuća dok se to ne postigne (iako je dijeljenje svega definitivno prava strategija na kratki i srednji rok za svrhe regrutiranja)."

Začudo, komentari Sutskevera su u suprotnosti s ranim imidžem OpenAI-a kao organizacije otvorenog koda (jer to je ipak nedvosmisleno pokazno u imenu), i nisu baš u skladu s osnivačkim dokumentom tvrtke ali tu se iščitava ključ njegovog razmišljanja. "Tehnologija (koju razvijamo) će koristiti javnost i korporacija će težiti otvorenom kodu kada je to primjenjivo." Ključ, ako se čita izmedju redova je „primjenjivo." OpenAI je očito odlučio, prije dostizanja stupnja opće umjetne inteligencija (AGI) prestati dijeliti svoje najbolje GPT modele, posebice GPT-4.

Radi se o tome da OpenAI pokušava razviti opću umjetnu inteligenciju, ali taj teorijski koncept, u kojem se sposobnosti računala mogu usporediti s ljudskom inteligencijom, još nije ostvaren.

Microsoft zakomplicirao

Ako se pokuša interpretirati Sutskeverov email, ili je po njemu "izgradjen“  i „objavljen“ AGI pa sve što slijedi je zatvoreni kod ili koristi pokriće da je 'blizu' kako bi zadržao svoja istraživanja vlasničkim. Nekoliko godina nakon Sutskeverovog emaila - s kojim se Musk složio, slučaj se jako komplicira. OpenAI je potpisao investicijski ugovor s Microsoftom vrijedan 10 milijardi dolara koji daje tehnološkom divu veliki udio u profitima OpenAI-a. Taj se ugovor primjenjuje samo na tehnologiju OpenAI-a prije nego što dostigne opću umjetnu inteligenciju.

Musk je ostao bez ogromnog profitnog kolača koji sad pokušava kompenzirati tužbom. On tvrdi da je OpenAI dostigao AGI, što je sumnjiv argument. "S obzirom na ogroman financijski interes Microsofta da zadrži vrata zatvorena za javnost, poslušni Odbor OpenAI, Inc. će imati svaki razlog odgađati nalaz da je OpenAI dostigao AGI", kaže tužba. "Naprotiv, dostizanje AGI-a od strane OpenAI-a uvijek će biti odgađano da bi se najnovija tehnologija licencirala Microsoftu, a javnost će biti isključena, upravo suprotno od Osnivačkog ugovora."

Na kraju, vjerojatno vuk izjeo magarca, još mnogo sudskih epizoda, konspiracijskih priča i medijskog jaukanja i na kraju ništa od ClosedAI. OpenAI od 2019. godine više nije neprofitnog statusa, ime koje nosi očito je zastarjelo, Elon Musk pokušava uhvatiti zeca u mraku, međutim, uspjeh je ipak nekako postignut jer publika koristi „otvoreni“ ChatGPT koji je pokrenuo lavinu sličnih servisa. Možda je to i cijela svrha otvorenog koda: zaiskriti, pokrenuti komercijalnu lavinu, u kojoj će se stvarati nove kompanije, okretati zarade a pritom bude i neke koristi za javnost.