Iako se Google u početku protivio EU Kodeksu predstavnici Googlea kaže da su povratne informacije koje su razmijenili s EU komisijom „dobro primljene“, a rezultat je pravni okvir koji „Europi može pružiti pristup sigurnim, prvoklasnim alatima umjetne inteligencije". Tvrtka tvrdi da bi širenje takvih alata na kontinentu moglo potaknuti gospodarstvo za 8 posto (oko 1,8 bilijuna eura) godišnje do 2034. godine. (Moglo bi…)

Ove navodne ekonomske koristi nude se kao mamac kako bi se poslovni interesi u EU uskladili s Googleom po pitanju Kodeksa. Iako tvrtka potpisuje sporazum Google se i dalje brine da bi pooštravanje smjernica o autorskim pravima i prisilno „otkrivanje mogućih poslovnih tajni“ (to je ono kad se koriste autorska djela za treniranje umjetne inteligencije bez plaćanja ikakvih tantijema ikome i onda korištenje destilata tih istih djela u rezultatima umjetne inteligencije) moglo usporiti inovacije. A pod „inovacije“ misli na besplatno korištenje tuđih autorskih djela.

Googleov stav je suprotan Metinom koja ustrajno odbija potpisati sporazum i tvrdi da bi dobrovoljni Kodeks prakse mogao nametnuti previše ograničenja razvoju graničnih modela, što je je očekivano za Metu koja tvrdi da radi na projektu "superinteligencije". Microsoft još uvijek razmatra sporazum i možda će ga na kraju potpisati, a OpenAI će ga gotovo sigurno potpisati.

SAD se klonio regulacije umjetne inteligencije, a trenutna administracija aktivno radi na uklanjanju ono malo ograničenja što postoje, te traži i od drugih zemalja da i one prepišu njihova pravila (odnosno izostanak bilo kakvih pravila) kao što je slučaj u SAD-u.

Bijela kuća je čak pokušala zabraniti svu regulaciju umjetne inteligencije na državnoj razini na razdoblje od 10 godina u nedavnom poreznom zakonu. (Zašto u poreznom zakonu? Uobičajena praksa u zakonodavnim tijelima SAD-a da se jedan zakon spari s nekim drugim ciljem koji nema nikakve veze s nominalnim zakonom koji se donosi kako bi se dobili glasovi onih koji traže donošenje takvog zakona i za ciljeve koje inače ne bi podržali. Američki „politicking“ ili prodavanje nečega pod nešto drugo.)

EU Kodeks o umjetnoj inteligenciji ima za cilj pružiti tvrtkama koje se bave umjetnom inteligencijom malo više sigurnosti suočene s promjenjivim krajolikom. Razvijen je uz doprinos civilnih udruga, akademika i stručnjaka iz industrije. Europska komisija kaže da će tvrtke koje usvoje dobrovoljni kodeks uživati u manjem birokratskom opterećenju, olakšavajući usklađenost s Aktom o umjetnoj inteligenciji bloka, koji je stupio na snagu prošle godine.

Prema uvjetima kodeksa, Google će morati objavljivati sažetke podataka o obuci svojih modela i otkrivati dodatne značajke modela regulatorima. Kodeks također uključuje smjernice o tome kako bi tvrtke trebale upravljati sigurnošću i zaštitom u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji. Isto tako, uključuje načine za usklađivanje razvoja modela tvrtke sa zakonom o autorskim pravima EU-a koji se odnosi na umjetnu inteligenciju, što je bolna točka za Google i druge.

Tvrtke poput Mete koje ne potpišu kodeks neće izbjeći regulaciju. Sve tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom i posluju u Europi morat će se pridržavati Akta o umjetnoj inteligenciji, koji uključuje najdetaljniji regulatorni okvir za generativne sustave umjetne inteligencije na svijetu. Zakon zabranjuje visokorizične upotrebe umjetne inteligencije poput namjernog obmanjivanja ili manipulacije korisnicima, sustava društvenog bodovanja i biometrijskog skeniranja u stvarnom vremenu na javnim prostorima.

Tvrtke koje prekrše pravila iz Akta o umjetnoj inteligenciji mogle bi biti kažnjene novčanim kaznama do 35 milijuna eura (40,1 milijun dolara) ili do 7 posto globalnog prihoda prekršitelja.

Osim ako Trump ne kaže drukčije Ursuli von der Leyen.