NASA-in projekt povratka prvih uzoraka tla s Marsa na Zemlju (Mars Sample Return Program) razvija se već godinama, temelji su mu postavljeni još prije lansiranja rovera Perseverance, a na njemu su dosad, uz NASA-ine, radili i stručnjaci Europske svemirske agencije te kompanije Lockheed Martin Space.

Plan je, ukratko rečeno, ovakav: Kapsule koje Perseverance redovito puni uzorcima tla i ostavlja za sobom u krateru Jezero pokupit će novi rover, Sample Retrieval Lander te ih pripremiti za slanje na Zemlju. Zatim će oni biti lansirani u orbitu Marsa malenom raketom MAV (Mars Ascent Vehicle) Lockheed Martina, da bi se potom u Marsovoj orbiti ona susrela s letjelicom ESA-e Earth Return Orbiter. Njezin je zadatak preuzeti uzorke i na siguran ih način vratiti na Zemlju, što se očekuje, prema aktualnom planu, najranije 2033. godine.

Dva plana, zasad bez detalja

Kako bi maksimizirala mogućnost za uspjeh te misije, NASA je izradila novi pristup tom projektu, o čemu je bilo govora na konferenciji za medije ove srijede. Iz američke svemirske agencije kažu da trenutačno imaju dvije opcije za proces prikupljanja uzoraka na Marsu i njihovu dopremu na Zemlju, a razmatranje i jedne i druge paralelno omogućit će im da projekt bude što je moguće jeftiniji i efikasniji. Dva su pristupa, koji su trenutačno u fazi razmatranja, nastala na temelju 11 studija prihvaćenih protekloga rujna.

Prvi od njih oslanja se na arhitekturu "nebeskog krana", metodu slijetanja već uspješno primijenjenu na Marsu prilikom spuštanja rovera Curiosity i Perseverance. Druga se oslanja na komercijalne (dakle, privatne) svemirske projekte, sposobne ostvariti isti cilj, ali na drugačiji način. Tehničke pojedinosti razmatranih opcija nisu objavljene. Rečeno je tek da će Sample Retrieval Lander u svakom slučaju morati nositi lansirnu platformu MAV, bit će pogonjen nuklearnom energijom (kako solarne ćelije ne bi bile ometene olujama na Marsu), a sustav koji će prikupiti i pohraniti 30 kapsula bit će dodatno pojednostavljen u odnosu na prošle koncepte.

Brže i jeftinije

Odluku o tome koja će od opcija u konačnici biti i izrađena donijet će novo vodstvo NASA-e. Naime, finalna potvrda cijele misije neće biti moguća prije druge polovice 2026. godine. Revizija planova će se, pak, agenciji isplatiti, budući da je izvorno projekt trebao koštati čak oko 11 milijardi dolara. Prema novim prijedlozima i proračunima misija bi mogla koštati "samo" 5,8 milijardi dolara, a ostvarit će se prije 2035. godine.

"Želimo uzorke vratiti što je prije moguće, kako bismo ih proučavali u najsuvremenijim objektima. Misija Mars Sample Return omogućit će znanstvenicima razumijeti geološku povijest planeta i evoluciju klime na neplodnom planetu, gdje je život možda postojao u prošlosti, što će nam razjasniti mnogo i o ranom Sunčevom sustavu, prije nego što je život započeo ovdje na Zemlji. To će nas također pripremiti za sigurno slanje prvih ljudskih istraživača na Mars", poručila je Nicky Fox, voditeljica NASA-ine Uprave za znanstvene misije.