U Hrvatskoj za sada bez novčanih kazni zbog GDPR-a, uz stotinjak korektivnih mjera

Agencija za zaštitu osobnih podataka, zadužena za nadzor nad provođenjem GDPR-a u Hrvatskoj, kaže kako do sada nije bilo novčanih kazni vezanih uz Opću uredbu

Sandro Vrbanus srijeda, 22. siječnja 2020. u 06:00

Slijedom objave istraživanja o visini novčanih kazni od 114 milijuna eura izrečenih u Europi od početka primjene GDPR-a do danas, obratili smo se Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Naime, u objavljenom istraživanju Hrvatska nije bila navedena među zemljama gdje se prekršitelji kažnjavaju novčano, pa smo zatražili, i dobili, pojašnjenje.

Odgovor AZOP-a prenosimo u nastavku:

Primamo je potrebno istaknuti kako se postupci koje provode nadležna nacionalna tijela za zaštitu osobnih podataka država članica Europske unije vezano uz izricanje upravnih novčanih kazni mogu razlikovati, ovisno o mogućim specifičnostima nacionalnih zakonodavnih okvira koji se primjenjuju uz izravnu primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka. U Republici Hrvatskoj je primjerice, uz Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), u primjeni između ostalog i nacionalni propis tj. Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

67 upravnih sporova, bez novčanih kazni

Glava V Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka tako propisuje način postupanja Agencije za zaštitu osobnih podataka sukladno njezinoj nadležnosti te dostupne pravne lijekove. Bitno je istaknuti odredbu članka 34. točke 4., u kojoj je navedeno kako protiv rješenja Agencije žalba nije dopuštena, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Stoga, tek po pravomoćnosti rješenja kojim je određena mjera izrečena, moguće je odlukom izreći upravno novčanu kaznu, sukladno člancima 44. i 45. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. S tim u vezi, potrebno je istaknuti kako je u 2019. godini pred nadležnim upravnim sudovima pokrenut 41 upravni spor protiv rješenja Agencije, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2018. godinu kada je ukupno pokrenuto 26 upravnih sporova.

Upravo zbog propisanih procesnih odredbi, odnosno potrebe prethodnog pravomoćnog okončanja postupka, u 2018. i 2019. godini nisu bili zadovoljeni potrebni preduvjeti za izricanje upravnih novčanih kazni.

Inače, kod izricanja upravnih novčanih kazni potrebno je voditi računa da je sankcija razmjerna, učinkovita i odgovarajuća, a kod odlučivanja o izricanju upravne novčane kazne i odlučivanju o iznosu iste u svakom pojedinom slučaju moraju se uzeti u obzir uvjeti propisani člankom 83. Uredbe (propisano je ukupno jedanaest uvjeta). Ovisno o visini prekršaja kazne mogu biti izrečene u iznosima do 10.000.000 € ili u slučaju poduzetnika do 2% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini, odnosno do 20.000.000 € ili u slučaju poduzetnika do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini.

Preko 5.000 pritužbi i upita

Sto se tiče statističkih podataka, Agencija je i nakon 25. svibnja 2018. godine, odnosno nakon obvezujuće primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u Republici Hrvatskoj (koja se primjenjuje u cijelosti i izravno), nastavila zaprimati podneske građana različite tematike.

Tako je u periodu od 25. svibnja 2018. godine do 20. siječnja 2020. godine, Agencija zaprimila 3.617 upita te 2.258 pritužbi građana/ispitanika. Velik broj zaprimljenih pritužbi odnosi se na obradu osobnih podataka na internetu, što uključuje razne medije i portale, korištenje društvenih mreža kao i javnu dostupnost osobnih podataka putem internetskih pretraživača te na ostvarivanje prava građana/ispitanika (najčešće ostvarivanje prava na brisanje).

Isto tako, pritužbe su se odnosile i na obradu osobnih podataka od strane privatnog sektora, uključujući financijski sektor odnosno banke, agencije za naplatu potraživanja i slično. Između ostalog, Agencija je kao i u ranijim razdobljima zaprimala pritužbe građana odnosne na telekomunikacijski sektor, obradu osobnih podataka putem videonadzora te obradu osobnih podataka u svrhu marketinga.

97 korektivnih mjera

Također, Agencija je (zaključno s 20. siječnja 2020. godine) unutar postupanja iz svoje nadležnosti izrekla i 97 korektivnih mjera koje su se u najvećem dijelu odnosile na nalaganje ostvarivanja prava ispitanika, poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite, brisanje i uklanjanje osobnih podataka te zabranu daljnje obrade osobnih podataka bez odgovarajuće pravne osnove, stoji u odgovoru dostavljenom nam iz AZOP-a.