Virgin Hyperloop obavio prvu testnu vožnju svoje kapsule s putnicima
Kapsula Virgin Hyperloopa prvi je puta putovala u niskotlačnom tunelu noseći dvoje putnika. Taj pionirski pothvat velik je korak prema komercijalizaciji ovog načina transporta
Američka kompanija Virgin Hyperloop već godinama razvija ideju prometovanja brzih putničkih kapsula kroz niskotlačne cijevi tunela. Nastala je kao startup Hyperloop One, da bi im se kasnije pridružio Richard Branson pridodavši kompaniji ime svoje grupacije Virgin, te ponešto svježeg kapitala za razvoj projekta. Od tada ova kompanija naporno radi na dizajnu vagona i tunela, a do sada smo već vidjeli njihov napredak iskazan kroz futuristički interijer putničkog prostora i brzinske rekorde.
U posljednje vrijeme nije se mnogo pisalo o ovoj kompaniji, što ne znači da su oni stali s razvojem. Naprotiv, u američkoj saveznoj državni Nevadi izradili su testni poligon za svoju tehnologiju, uključivo 500 metara dugu trasu niskotlačne cijevi za testiranja, dok novi poligon planiraju izraditi u Zapadnoj Virginiji. On će uključivati i početnu i završnu postaju, kao i trasu dugu čak 9,5 kilometara za testiranje Hyperloopa u punoj veličini.
Prva vožnja ljudi Hyperloopom
Ove nedjelje, pak, Virgin Hyperloop je na svojoj kratkoj testnoj trasi u Nevadi prvi puta u kapsuli prevezao dvoje putnika. Oni su bili suosnivač kompanije Josh Giegel te direktorica zadužena za iskustvo putnika Sara Luchian. Vožnja je bila kratka, ali brza.
Kapsula XP-2 s njih dvoje ubrzala je do čak 173 km/h u 500 metara, te sigurno zakočila. Pri tome je pritisak zraka u cijevi tunela bio samo 100 Pa, odnosno tisuću puta manji od standardnog atmosferskog tlaka zraka u razini mora (ili otprilike jednak tlaku na 60 kilometara visine). Ubrzanje do maksimalne brzine trajalo je samo 6,25 sekundi. Putnici su nakon ovog iskustva prijavili da se dobro osjećaju i da im ubrzanje nije izazvalo mučninu.
Riječ je o malenom koraku naprijed koji ipak označava veliku prekretnicu u razvoju tehnologije. Virgin Hyperloop ovu kratku vožnju ambiciozno uspoređuje s letom braće Wright i sličnim pionirskim pothvatima u području transporta.
Virgin Hyperloopova kapsula pogonjena je električnom energijom i kreće se po maglev principu – tj, levitira iznad tračnica. Ideja je da ova tehnologija dostigne brzine putovanja slične onima u zrakoplovima, ali uz značajno manju potrošnju energije. Dakako, tu problem predstavlja velika potrebna infrastruktura, čiju izgradnju potpomažu financijeri iz Dubaija – pa je stoga jedan od glavnih ciljeva ove kompanije tunelom povezati Dubai i Abu Dhabi.
Trenutačni planovi kažu da bi Virgin Hyperloop trebao tehnologiju usavršiti i testirati do 2025. godine, a do kraja desetljeća imati i prvu komercijalnu uslugu prijevoza ljudi i tereta – u Emiratima, Indiji ili SAD-u.
