Zagađenje zraka povezano s kognitivnim problemima
Prema istraživanju sveučilišta u Londonu koje je trajalo čak deset godina i obuhvatilo podatke više od tisuću starijih od 65 godina, ustanovljena je jasna statistička veza između zagađenja zraka i pada kognitivnih sposobnosti starijih osoba
Desetogodišnja studija koju je predvodio University College London (UCL) otkrila je da je dugotrajna izloženost zagađenju zraka povezana s kognitivnim padom kod starijih osoba u Engleskoj. Istraživanje, objavljeno u časopisu The Journals of Gerontology: Series A, posebno povezuje dugotrajnu izloženost dušikovom dioksidu (NO₂) i sitnim lebdećim česticama (PM2.5) s lošijim rezultatima na kognitivnim testovima, pri čemu su najjači učinci primijećeni u jezičnim sposobnostima.
Studija je analizirala podatke 1.127 odraslih osoba u dobi od 65 i više godina koje su sudjelovale u ELSA Harmoniziranom protokolu za kognitivnu procjenu 2018. godine. Istraživači su ispitali izloženost zagađenju zraka tijekom razdoblja od osam do 10 godina (2008-2017) i procijenili pamćenje sudionika, izvršne funkcije, jezične sposobnosti i ukupnu kognitivnu funkciju kroz različite neurokognitivne testove.
Rezultati su pokazali da su pojedinci koji žive u područjima s najvišim razinama NO₂ i PM2.5 imali lošije rezultate na kognitivnim testovima u usporedbi s onima u područjima s prosječnim razinama zagađenja. Najuvjerljiviji dokazi pronađeni su u jezičnim vještinama, pri čemu su oni u najzagađenijim područjima postigli rezultate u donjoj trećini kognitivnih testova.
Istraživanje je također otkrilo da različiti izvori zagađenja zraka imaju različite učinke na kognitivno zdravlje. Zagađenje iz industrije, grijanja domova i izgaranja goriva poput ugljena i nafte snažno je povezano s lošijim jezičnim sposobnostima, posebno sposobnošću brzog pristupa i proizvodnje riječi.
Radna pretpostavka je da povećana izloženost zagađenju zraka najjače povezana s oštećenjem temporalnog režnja, koji je ključan za jezik i semantičku tečnost.
Studija ima određena ograničenja, uključujući činjenicu da podaci o zagađenju zraka pokrivaju samo 10 godina (što možda ne predstavlja izloženost tijekom cijelog života), korišteni su godišnji prosjeci razina zagađenja (propuštajući utjecaje kratkotrajne visoke izloženosti), a uzorak je mali i ograničen na Englesku.
Dušikov dioksid se prvenstveno oslobađa kroz izgaranje goriva, posebno iz emisija vozila, elektrana i opreme izvan ceste, dok se PM2.5 sastoji od sitnih čestica koje se mogu udahnuti, a nastaju izgaranjem goriva poput benzina, dizela, nafte i drva, te mogu prodrijeti duboko u pluća.
