Jedan od rijetkih trenutaka u novijoj povijesti čovječanstva kada se više isplati biti vrhunski obrazovan nego biti vješt u naguravanju, bacanju, dodavanju ili nekom drugom obliku baratanja s loptom. Prema New York Timesu, rat za talente u Silicijskoj dolini u području umjetne inteligencije došao je dotle da godišnje plaće od više desetaka milijuna dolara godišnje, pa čak i stotine, postaju realne ponude vrhunskim stručnjacima.

U poduljem tekstu uspoređuju sadašnje plaće stručnjacima na području umjetne inteligencije s plaćama negdašnjih vrhunskih fizičara i drugih stručnjaka, kao i s plaćama vrhuskih sportaša današnjice. Tako je Meta nedavno ponudila istraživaču umjetne inteligencije Mattu Deitkeu 250 milijuna dolara tijekom četiri godine (prosječno 62,5 milijuna dolara godišnje) – s potencijalnih 100 milijuna dolara samo u prvoj godini.

Deitke je suosnivač Vercepta, a prethodno je vodio razvoj Molma, multimodalnog AI sustava, na Allen Institutu za umjetnu inteligenciju. Njegova stručnost u sustavima koji barataju slikama, zvukovima i tekstom učinila ga je glavnom metom za zapošljavanje.

Ipak, ovo nije najviša ponuđena plaća – Zuckerberg je navodno ponudio neimenovanom stručnjaku za AI milijardu dolara „kompenzacije“ koja bi se isplatila u više rata tijekom nekoliko godina, ali ovaj ju je odbio.

Plaćanje visokoobrazovanih stručnjaka svotama do sada rezerviranim za vrhunske sportske zvijezde (nevjerojatno i nečuveno, kamo ovaj svijet ide kada doktori znanosti odjednom zarađuju više od srednjoškolaca koji pikaju loptu…) posljedica je utrke za stvaranjem umjetne opće inteligencije (AGI) ili superinteligencije – strojeva sposobnih za obavljanje intelektualnih zadataka na ili iznad ljudske razine. Iako, kako smo nedavno pisali, nitko zapravo ne zna što bi bila ta kvalitativna razlika sadašnjih LLM-ova i budućih AGI-ja, a skaliranje resursa sustava ne daje jednako skalirani output, Meta, Google, OpenAI i drugi ovo vide kao jedini način da održe svoju tehnološku vladavinu svijetom (i pritom zgrnu bilijune).

(Zašto sadašnji pristup skaliranju LLM-ova pravljenjem golemih AI podatkovnih centara neće dovesti do AGI-ja objašnjava Yann LeCun u ovom intervjuu, koga zanima.)

U povijesnoj perspektivi Oppenheimer, koji je vodio Projekt Manhattan, izradu američke atomske bombe, zarađivao je otprilike 10.000 dolara godišnje 1943. godine, što je prilagođeno za inflaciju oko 190.865 dolara u današnjim dolarima – otprilike onoliko koliko danas zarađuje viši softverski inženjer. Deitke, pak, koji je nedavno odustao od doktorskog studija, zaradit će otprilike 327 puta više nego što je Oppenheimer zarađivao dok je razvijao atomsku bombu.

Thomas Watson Sr. tadašnji izvršni direktor IBM-a, primio je 1941. plaću od nešto preko pola milijuna dolara, oko 11,8 milijuna dolara u sadašnjim dolarima, što je tada bila treća najveća plaću u Americi.

Neil Armstrong, prvi čovjek koji je hodao po Mjesecu, zarađivao je oko 27.000 dolara godišnje – otprilike 244.639 dolara u današnjem novcu. Njegovi kolege iz posade Buzz Aldrin i Michael Collins zarađivali su još manje, ekvivalent od 168.737 i 155.373 dolara u današnjim dolarima. Trenutni NASA-ini astronauti zarađuju između 104.898 i 161.141 dolara godišnje. Metin istraživač umjetne inteligencije zaradit će više u tri dana nego što je Armstrong zaradio u godini dana za "jedan divovski skok za čovječanstvo".

Usput, Armstrongova dnevnica za put na Mjesec iznosila je 8 dolara, što je oko 70,51 dolara u današnjim dolarima, ali od toga mu je NASA odbila troškove "smještaja" koji je NASA osigurala na svemirskoj letjelici.

Dakle, nije dobio svih 8 dolara dnevnice.

Od sportaša jedini za kojeg su našli da godišnje zarađuje više od Deitkea je Cristiano Ronaldo sa 275 milijuna dolara kao najplaćeniji profesionalni sportaš na svijetu. Ostali svi zarađuju manje.

Zuckerberg i ostali milijarderi koji ulažu u razvoj „superinteligencije“ vjeruju da tvrtka koja prva dostigne ovaj cilj neće imati samo bolji proizvod već će imati tehnologiju koja bi mogla izumiti beskrajne nove proizvode i transformirati globalnu ekonomiju, a tvrtka koja kontrolira takvu tehnologiju mogla bi postati daleko najbogatija tvrtka u povijesti.

Za Metu koja se približava tržišnoj kapitalizaciji od 2 bilijuna dolara, potencijalna isplativost postizanja AGI-ja prva zasjenjuje Deitkeov kompenzacijski paket.

Tehnološke tvrtke vjeruju da su uključene u utrku u naoružanju u kojoj bi pobjednik mogao preoblikovati civilizaciju.

Za razliku od Projekta Manhattan ili programa Apollo, koji su imali specifične, ograničene ciljeve, utrka za umjetnom općom inteligencijom navodno nema gornje granice. Stroj koji može parirati ljudskoj inteligenciji teoretski bi se mogao sam poboljšati, stvarajući ono što istraživači nazivaju "eksplozijom inteligencije" koja bi potencijalno mogla ponuditi kaskadna otkrića ako se to doista dogodi.