Puno prodajete preko oglasnika? Evo kad će vas digitalna platforma prijaviti Poreznoj upravi
U određenim slučajevima prodavatelji će morati ispuniti poseban obrazac, no prijenos podataka s digitalnih platformi poput Vinteda Poreznoj upravi ne znači automatski i naplatu poreza
Primjena europske direktive DAC7, koja je stupila na snagu 2023. godine, obvezuje operatore digitalnih oglasnih platformi poput Vinteda, Njuškala, eBaya ili Etsyja na prikupljanje i automatsku dostavu podataka o korisnicima koji putem njih prodaju robu, pružaju usluge ili iznajmljuju imovinu. Prema važećim pravilima, platforme su dužne Poreznoj upravi do 31. siječnja dostaviti godišnje izvješće za korisnike koji tijekom jedne kalendarske godine pređu postavljene pragove trgovine.
Cilj tog prijavljivanja jest spriječiti prodaju "na crno", odnosno ostvarivanje ilegalne poslovne aktivnosti bez plaćanja poreza. Međutim, sama činjenica da je platforma poslala podatke Poreznoj upravi ne označava automatski nastanak porezne obveze niti izdavanje poreznog rješenja. Prikupljanje i razmjena informacija definirani su sa svrhom osiguravanja transparentnosti i kontrole trgovine na Internetu, kako digitalne platforme više ne bi omogućavale "neslužbeno" poslovanje.
Kada ćete dobiti upit?
U slučaju kad pojedinac putem svojeg računa, primjerice na Vintedu, ostvari više od 30 uspješnih prodaja ili prijeđe promet od 2.000 eura tijekom kalendarske godine, doći će na "radar" te platforme i poreznika. Oni koji dosegnu navedene pragove, dobit će o tome prije kraja godine obavijest od digitalne oglasne platforme. Od korisnika će se potom tražiti da ispuni obrazac DAC7, a njegovi će podaci biti proslijeđeni Poreznoj upravi, koja će potom procijeniti o kakvoj je tu zapravo aktivnosti riječ.
Njihova će analiza pokazati ima li u prodajnoj aktivnosti obilježja gospodarskog poslovanja. Ako pojedinac, primjerice, povremeno prodaje vlastite rabljene stvari poput nošene odjeće, elektroničke opreme, rabljenog namještaja ili kućanskih aparata koje više ne koristi, riječ je o raspolaganju privatnom imovinom. Takva prodaja nema obilježja gospodarske djelatnosti i ne podliježe oporezivanju, bez obzira na to je li premašen prag od 30 transakcija ili 2.000 eura – dakle, nikakav porez neće biti naplaćen.
Razlika privatne prodaje i posla
S druge strane, ako se utvrdi da je korisnik kontinuirano i sustavno kupovao robu s namjerom daljnje preprodaje radi ostvarivanja profita, tu će poreznici imati posla. Kad se prodaja odvija u vidu redovite i organizirane trgovačke djelatnosti, a bez registriranog obrta ili tvrtke, Porezna uprava takav promet procjenjuje kao neprijavljenu gospodarsku djelatnost koja podliježe poreznim propisima i zakonskim sankcijama.
Prema podacima Porezne uprave, koje je objavio portal Mojnovac.hr, digitalne platforme prijavile su do sada već gotovo 100.000 hrvatskih prodavatelja, a ukupna vrijednost prijavljenih transakcija dosegnula je 35,9 milijuna eura. No, oni koji ispune jedan od navedenih kriterija i popune izvješće, nisu automatski obvezni plaćati porez – jer se prodaja osobnih artikala ne oporezuje.
Obveze korisnika i platformi
Digitalne platforme provode postupke dubinske analize te od korisnika koji dostignu propisane pragove traže dopunu osobnih i identifikacijskih podataka radi ispunjavanja zakonskih obveza. Samim time, dostava traženih obrazaca platformi predstavlja ispunjavanje formalnog zahtjeva predviđenog direktivom, a ne priznavanje prekršaja ili poreznog duga.
Građanima koji mnogo trguju putem ovih platformi preporuča se vođenje osnovne evidencije o prodanim artiklima i posjedovanje potvrda o kupnji vlastitih stvari, osobito u slučajevima učestalih prodaja.