Otkako su se pojavili alati generativne umjetne inteligencije, mnogi su se kreativci, umjetnici i autori svih vrsta sadržaja počeli buniti da su algoritmi tih alata trenirani na njihovim sadržajima bez izričitog odobrenja, odnosno da ih u nekoj mjeri plagiraju. Slične prigovore načinu nastanka AI modela iznosili su vlasnici prava ili autori novinskih tekstova, knjiga, umjetničkih slika, fotografija, filma i glazbe. Međutim, za razliku od novinara, književnika ili slikara, jedna industrija pogođena tim trendom ima značajno razrađeniji sustav kolektivne zaštite autorskih prava – ona glazbena.

Što je legalno?

Popularnost alata za AI generiranje glazbe, kao što su Suno i Udio, dovela je do tužbi protiv tih servisa, jer predstavnici glazbene industrije smatraju da su oni ilegalno "preslušali" sve njihove kataloge te na temelju toga "naučili" svoje modele stvarati glazbu. Suno, pak, nedavno odgovara na te optužbe pravdajući se poštenom praksom korištenja (fair use), a sudski proces se nastavlja. Ishod te parnice mogao bi odrediti budućnost generativne umjetne inteligencije u području glazbe, možda i šire, no prije toga inspirirao je – jednu zanimljivu raspravu na našem forumu.

Tamo je izvjesni forumaš naveo da je od ZAMP-a tražio pojašnjenje oko puštanja vlastite AI glazbe u lokalima, no dobio je odgovor da je takva praksa "ilegalna". Pritom je čak i e-mail, koji im je slao, pretvorio u pjesmu, ironizirajući cijelu situaciju (refren s tekstom "isproducirao sam 150 pjesama ovaj vikend" vrhunac je trolanja).

Potaknuti time, i činjenicom da domaća udruga HDS ZAMP (Služba zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja) navodno smatra da je AI glazba ilegalna, obratili smo im se za dodatna pojašnjenja. Poslali smo im niz konkretnih pitanja o tome kako se glazba nastala AI-jem tretira u pogledu zaštite prava, smije li se javno izvoditi, smiju li primjerice vlasnici restorana i trgovina u njima puštati "svoju" AI glazbu te tako izbjeći plaćanje naknada ZAMP-u… Od njih smo dobili, možda i očekivano, ne sasvim konkretne odgovore, ali one koji mogu pomoći u rasplitanju zamršene pravne situacije. U nastavku pročitajte što smo doznali.

Postoji li službeni stav HDS ZAMP-a o glazbi koja je stvorena algoritmima umjetne inteligencije?

"HDS pozdravlja razvoj tehnologije u službi ljudske kreativnosti no, pri svakom korištenju autorskih djela, autori imaju pravo na poštivanje njihovih moralnih i imovinskih prava. Sustavi generativne umjetne inteligencije "uče" na temelju postojećih glazbenih autorskih djela koja se prikupljaju i umnožavaju u svrhu njihove obrade i izrade nove glazbe (tzv. "rudarenje teksta i podataka").

Trenutna situacija s AI sustavima i zaštite autorskih prava podsjeća na problem reguliranja autorskih prava s platformama poput YouTubea. Direktiva o e-trgovini iz 2000. godine uvela je tzv. "safe harbor" – princip ograničene odgovornosti pružatelja usluga (caching, hosting). Zakonodavac tada nije niti mogao predvidjeti pojavu YouTube-a koji je zbog iznimke "safe harbor" (od 2005. do 2019.) četrnaest godina izbjegavao pravnu odgovornost. Konačno, Direktiva o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu iz 2019. godine (tzv. DSM) uvela je nove obveze za platforme poput YouTube-a te se osigurala zaštita autorskih prava.

Međutim, prilikom izrade direktive DSM iz 2019. u prvotnom nacrtu teksta predviđena je iznimka za rudarenje teksta i podataka u znanstvene svrhe i isključivo u nekomercijalno. To je podržala je i autorska zajednica, no u finalnoj verziji direktive je bez najave ubačena iznimka i za komercijalno korištenje rudarenjem teksta i podataka. Time je komercijalnim AI sustavima omogućeno korištenje ove iznimke, a što pri izradi direktive nije bilo spomenuto u javnim raspravama.

Za razliku od situacije s YouTubeom, ovaj put je predviđena mogućnost tzv. pridržaja prava (opt-out) kojim autori javnom objavom pridržaja prava mogu zabraniti korištenje njihovih djela u komercijalne svrhe.

HDS je donio odluku, da se repertoar članova HDS-a, ne smije koristiti za razvoj i treniranje umjetne inteligencije bez prethodnog odobrenja HDS-a. Time HDS slijedi praksu inozemnih organizacija koje su postupile na isti način, pa se u ovom trenutku gotovo cjelokupan svjetski glazbeni repertoar ne smije koristiti u svrhu rudarenja bez odobrenja nositelja prava, a niti priopćavati glazba nastala radom AI-a.

Koliko smo upoznati niti jedna organizacija nositelja prava nije dala licencu za razvoj generičkih AI sustava, pa smatramo da su proizvodi tih sustava nastali ilegalno te ne uživaju autorsko pravnu zaštitu i ne mogu se javno priopćavati. Napominjemo da se navedeni pridržaj prava odnosi i na kompanije izvan EU u skladu s AI aktom koji je 2024. godine za sve AI tvrtke propisao da moraju poštovati pravila o rezervaciji/pridržaju autorskih prava iz direktive DSM iz 2019. godine."

Mislite li da širenje dostupnosti AI glazbe ima ikakav utjecaj na postojeće autore?

"Kreativci cijelog svijeta zabrinuti su, u prvom redu zbog zaista ogromne brzine kojom alati umjetne inteligencije napreduju i ulaze u tržišnu igru s pravim autorima od krvi i mesa.

Nadamo se da će europske institucije poučene iskustvom s iznimkom "safe harbour" ovog puta reagirati znatno brže. Vjerojatno su svjesne da bi se povijest mogla ponoviti na način da se neke digitalne platforme, u ovom slučaju AI tvrtke, drastično obogate, a autori na čijem sadržaju su platforme izrasle ostanu bez odgovarajuće zaštite. Krovno međunarodno autorsko udruženje CISAC, čiji je član i HDS ZAMP, još prošlog ljeta objavilo je otvoreno pismo kojim se nadležna tijela poziva da ubrzaju, prilagode i poboljšaju trenutne regulatorne režime.

Jedan od konkretnih prijedloga je omogućavanje licenciranja autorskih djela za korištenje u svrhe umjetne inteligencije čime bi se postigla veća transparentnost rada AI sustava, ali i obeštećivanje autora iz čijih djela AI uči i stvara nove modele. U svjetskim autorskim krugovima raspravlja se rješenje korištenja u okviru samih AI sustava davanjem tzv. opće licence (eng. blanket license) temeljem koje bi autori dali dozvolu za neki paušalni iznos autorske naknade.

Stoga, odgovor je – umjetna inteligencija donosi novosti za autorsku zajednicu, no možemo ju licencirati, kako pri korištenju u okviru AI sustava, tako i prilikom daljnjeg priopćavanja novonastale glazbe."

Što bi se, dakle, dogodilo da netko glazbu, koju je sam generirao uz AI alate, javno izvodi u svojem lokalu ili na javnom okupljanju?

"Svako korištenje postojećih autorskih glazbenih djela (umnožavanje, javno priopćavanje, prerada itd.), bez odobrenja nositelja prava, predstavlja povredu autorskih prava te je za takvo postupanje propisana i odgovarajuća kazna, a što je jasno propisano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Koliko znamo, svi postojeći modeli AI za svoje su "učenje" koristili neka postojeća autorska djela, iako nitko nema točne podatke koja i s kojih izvora. Zajedno s ostatkom svjetske autorske zajednice očekujemo njihovo transparentnije izjašnjavanje u tom pogledu.

Ipak, moguće je zamisliti (već i danas, a posebno u budućnosti) da će neki programi AI moći samostalno stvarati "glazbu" bez treniranja i korištenja postojećih autorskih djela, pa neće niti narušavati ničija prava vlasništva.  U slučaju da pojedinac ili tvrtka budu mogli nedvojbeno dokazati da za svoju playlistu nisu koristili programe i alate AI koji su bez odobrenja koristili zaštićenu autorsku glazbu, ne vidimo potrebu za reguliranjem licence za javno izvođenje.

Vjerujemo da će se korištenje AI alata i njihove baze podataka iz koje su "naučili" svoj zadatak uskoro moći uspješno detektirati korištenjem drugih, još naprednijih AI modela, pa će situacija za sve uključene strane biti mnogo jasnija.

Naravno, kako je kod AI alata riječ o novom obliku stvaranja i korištenja glazbe, svjesni smo da će tek vrijeme koje je pred nama donijeti odgovore na sva pitanja koja se u svezi ovom problematikom javljaju, a sve kako bi se u svijetu uspostavila prvenstveno još detaljnija pravna regulativa, a posljedično i sudska praksa na ovom polju. Vjerujemo da je navedeno u zajedničkom interesu kako autora tako i samih korisnika njihovih djela, budući da smo svjesni da AI alati, način njihovog rada i korištenja glazbenih djela nastalih pomoću njih, trenutno u javnosti, ali i u samoj autorsko pravnoj zajednici, otvaraju brojna pitanja oko kojih još uvijek nema jedinstvenog stava i na koja nitko nema jasnih odgovora."

Umjesto zaključka

Kao i ostatak glazbene industrije, HDS ZAMP je očito stava da su AI alati za generiranje glazbe nastali "ilegalnim" preslušavanjem glazbenog kataloga i pozivaju se na činjenicu da za to nitko nije dao dozvolu. S praktične strane, generirate li sami glazbu, nitko vam ne može zabraniti javno je izvoditi, sve dok je ona nastala "legalnim" putem, bez korištenja tuđih autorskih djela.

Ipak, dok sudovi ne presude spada li treniranje AI modela pod "fair use" ili ne, sigurno riskirate pravne peripetije sa ZAMP-om i njegovim kontrolorima. O teretu dokazivanja legalnosti takve glazbe posavjetujte se s odvjetnicima, jer ZAMP a priori smatra da je riječ o nečemu ilegalnom i mogli bi vam stvarati probleme. Na naš upit o mogućem kažnjavanju "prekršitelja" koji javno priopćavaju AI glazbu i zakonu prema kojem bi ih se za to kaznilo, znakovito, nismo dobili odgovor.