Informacijska katastrofa: trebamo li digitalne podatke računati kao peto stanje materije?
Britanski fizičar Melvin Vopson tvrdi da će se ovim tempom polovica Zemljine mase u sljedećih 150 godina pretvoriti u digitalnu informacijsku masu
Trenutnom brzinom proizvodnje digitalnog sadržaja, do 2245. polovina Zemljine mase pretvorit će se u digitalnu informacijsku masu, a digitalne informacije postat će peto stanje materije. Tako barem tvrdi britanski fizičar Melvin Vopson čiji rad "Informacijska katastrofa" preispituje načine na to kako obrađujemo informacije.
Više od teorije
"Kako informacije, matematički pojam, mogu biti fizičke? Na moje iznenađenje, ovaj je princip, koji teoretski ima smisla, sada je pokazan i eksperimentalno", rekao je ovaj fizičar sa Sveučilišta Portsmouth u razgovoru za ZME Science.
Vopson nudi i argumente zašto bi digitalne informacije mogle biti peto stanje materije, uz četiri temeljna: čvrsto, tekuće, plinovito i plazmu.
"Iako se informacije manifestiraju u mnogim formatima, uključujući analogne, digitalne i one kodirane biološkom DNK, najtemeljniji oblik je binarni digitalni bit jer može uspješno predstavljati ili duplicirati sve postojeće oblike informacija. To vrijedi i za kvantnu obradu - q-bitove, jer je konačni izlaz kvantnog računala još uvijek u binarnom digitalnom formatu", objašnjava Vopson.
Tamna materije je informacija?
Britanski fizičar ide toliko daleko da nagađao kako bi tamnu materiju koja galaksije drži na okupu također mogla činiti informacija. Budući da već više od 60 godina bezuspješno pokušavamo shvatiti što je tamna tvar, to bi itekako moglo biti baš informacija, tvrdi on.
"Ako je princip ekvivalencije masa-energija-informacija točan i informacija doista ima masu, digitalni informacijski svemir sadržavao bi ih puno, a možda bi tamna tvar koja nedostaje mogla biti samo informacija", izjavio je Vopson.
Snaga digitalnog svijeta
Ova se teorija čini vrlo nevjerojatnom, ali u Vopsonovom izlaganju zanimljivo je to koliko je energije potrebno za održavanje naše sadašnje i buduće razine digitalnih interakcija. Britanski fizičar tvrdi da bismo u bliskoj budućnosti mogli proizvesti toliko digitalnog sadržaja da će broj proizvedenih bitova biti jednak svim atomima na Zemlji. A to otvara neka veoma važna pitanja:
"Gdje se pohranjuju svi ti podaci? Kako se napajaju?", pita se Vospon i upućuje poziv na uzbunu velikim podatkovnim industrijama, internetskim divovima, tvrtkama koje se bave visokim tehnologijama, energetskim istraživanjima i istraživanjem okoliša. Ovaj, kako kaže zasad "nevidljivi problem" uskoro bi se mogao pretvoriti u pravu krizu.
