Europski parlament prihvatio tri bitna klimatska zakona za energetsku neovisnost EU

Eurozastupnici traže brže djelovanje u sprječavanju klimatske krize i veću energetsku neovisnost Europske unije, pogotovo o skupim i onečišćujućim fosilnim gorivima iz Rusije

Sandro Vrbanus četvrtak, 23. lipnja 2022. u 11:34

Energetska se kriza, izazvana među ostalim ratom u Ukrajini, nadovezala na klimatsku krizu koja traje već desetljećima, pa je u Europskom parlamentu pokrenuta inicijativa da se i jedan i drugi problem pokuša riješiti postavljanjem ambicioznijih ekoloških ciljeva. Dio prijedloga u tom smjeru prošloga je mjeseca predstavila Europska komisija, da bi ovoga tjedna i Europski parlament donio paket zakona koji će nagnati države članice na brže djelovanje.

Eurozastupnici su tako donijeli stajalište o nacrtima tri ključna EU zakona za borbu protiv klimatskih promjena, koji predviđaju smanjenje emisija CO2 za najmanje 55% do 2030. (Fot for 55) te postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, koja podrazumijeva nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova. Parlament sada može započeti pregovore s vladama država članica o konačnim verzijama tekstova ovih zakona. Ovaj je paket važan korak ka postizanju cilja da Europska unija znatno prije 2030. postane neovisna o skupim i onečišćujućim fosilnim gorivima iz Rusije, poručeno je iz EP.

Reforma sustava za trgovanje emisijama

Prvim prijedlogom Parlament želi potaknuti industrije da dodatno smanje emisije i ulažu u niskougljične tehnologije. Tako predlažu da se uvede novi sustav za trgovanje emisijama za zgrade i promet, da se povećaju ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 61% na 63% te da se prihodi od trgovanja emisijama koriste isključivo za djelovanje u području klime u EU-u i državama članicama.

Veće ambicije novog instrumenta za sprečavanje izmještanja emisija ugljika

Zastupnici su zatražili proširenje područja primjene i bržu provedbu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), kako bi se spriječilo izmještanje emisija ugljika i povećale globalne klimatske ambicije. Ovaj mehanizam osigurao bi da se ugljični "penali" plaćaju pri uvozu robe, ali i da se do 2032. ukinu besplatne jedinice ugljika u okviru sustava za trgovanje emisijama. Iznos iz EU proračuna, koji je jednak prihodima od ovog mehanizma, trebalo bi usmjeriti na potporu zelenoj tranziciji u najmanje razvijenim zemljama, smatra EP.

Socijalni fond za klimatsku politiku

Parlament je podržava uspostavu Socijalnog fonda za klimatsku politiku kako bi se osobama koje su najviše izložene energetskom siromaštvu i siromaštvu u pogledu mobilnosti pomoglo da podmire povećane troškove energetske tranzicije. Taj fond trebao bi podupirati mjere za privremenu izravnu potporu dohotku kako bi se apsorbirao porast cijena goriva za cestovni prijevoz i energenata za grijanje.

K tome, trebao bi poticati ekološke inicijative: ulaganja u obnovu zgrada i energiju iz obnovljivih izvora, prelazak s osobnog na javni prijevoz, zajedničku upotrebu (dijeljenje) automobila i aktivnije načine prijevoza poput vožnje bicikla. Mjere mogu obuhvaćati financijske poticaje, vaučere, potpore ili beskamatne zajmove.

Nakon donošenja ovog paketa Parlament će započeti pregovore s državama članicama, no nije sasvim sigurno da će oni proći bez problema. Njemačka je, primjerice, već javno iznijela određene rezerve prema Europskom zelenom planu, prema kojem bi se prodaja automobila na fosilna goriva zabranila već 2035. godine, a što je jedan od ključnih dijelova inicijative Fit for 55.