Europska komisija predstavila je ovoga tjedna dugo očekivani akcijski plan za suzbijanje sve većih prijetnji sigurnosti EU-a koje predstavljaju bespilotne letjelice, poznatiji pod nadimkom "zid dronova". Plan je izravan odgovor na izazove poput upada u zračni prostor, ugrožavanja kritične infrastrukture te ometanja rada zračnih luka. Osim sigurnosne komponente, inicijativa teži poticanju konkurentnosti europskog tržišta dronova, čime se otvara prostor za inovacije i nova radna mjesta u ovom brzorastućem sektoru – koji postaje sve značajniji i u Hrvatskoj.

Sinergija civilnog i vojnog sektora

Glavni stupovi plana fokusirani su na jačanje pripravnosti, kapaciteta za otkrivanje prijetnji te koordinaciju zajedničkog odgovora država članica. Poseban naglasak stavljen je na civilnu dimenziju unutarnje sigurnosti, uz istodobno osiguravanje sinergije s vojnim sektorom. Komisija planira uspostaviti novi Centar izvrsnosti EU-a za borbu protiv dronova te pokrenuti forum za industriju kako bi se ubrzao dijalog i povećala proizvodnja unutar Unije.

Certifikacija dronova i uloga 5G mreže

U sklopu novih mjera predložen je paket za sigurnost bespilotnih letjelica, koji uključuje prilagodbu postojećih pravila o civilnim letjelicama novim sigurnosnim okolnostima. Uvodi se oznaka "pouzdani dronovi" (Trusted Drones) kako bi se na tržištu jasno identificirala sigurna oprema tog tipa. Za zaštitu kritične infrastrukture, operateri će dobiti precizne smjernice, dok će poseban pilot-projekt biti usmjeren na pomorski nadzor i obranu od prijetnji s velikih visina, poput meteoroloških balona.

Ključnu ulogu u detekciji zlonamjernih letjelica imat će napredne tehnologije i 5G mreže. Komisija ističe važnost sustava koji koriste umjetnu inteligenciju i više senzora za razlikovanje prijateljskih od neprijateljskih objekata. Hitno se planira iskorištavanje 5G infrastrukture za praćenje rojeva dronova u stvarnom vremenu, zbog čega će biti objavljen poziv na iskaz interesa za države članice i industrijske partnere.

Zajednički odgovor

Iako je primarna odgovornost za sigurnosne mjere na državama članicama, Europska komisija predlaže udruživanje snaga u javnoj nabavi sustava za obranu. Planira se razvoj europskih zapovjednih i kontrolnih sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji, kao i formiranje timova za brzi odgovor. Godišnje vježbe obrane od dronova služit će kao test otpornosti na stres i provjera prekogranične suradnje, dok će Frontex dobiti dodatnu tehnološku potporu za nadzor granica.

Na vojnom planu, EU će poticati čvršće veze s industrijom putem "Saveza za dronove s Ukrajinom" te ubrzati razvoj cjenovno pristupačnih obrambenih rješenja. Ovi napori čine temelj europske obrambene inicijative za dronove u sklopu Plana za pripravnost do 2030. godine. Financijska sredstva za ove projekte, a radi se o više milijardi eura, nastavit će se osiguravati putem programa Obzor Europa, Europskog fonda za obranu te drugih dostupnih instrumenata i zajmova, pojašnjava Komisija.

Prema informacijama koje smo ranije neslužbeno dobili, Hrvatska će imati, uz Nizozemsku i Latviju, jednu od glavnih uloga u ovom projektu – no detalje službeni izvori EU o tome za sada ne otkrivaju.

Komisija će sada pokrenuti rasprave s državama članicama o predloženim mjerama i ključnim prioritetima na temelju načela suvlasništva. Također će blisko surađivati s drugim akterima, uključujući industriju i Europski parlament. Također će i razmotriti uspostavu strateškog mehanizma s državama članicama kojim bi se povezale različite dimenzije i osigurala bliska suradnja s Vijećem, a predložili su i da države članice imenuju nacionalne koordinatore za sigurnost dronova, koji će poticati i nadzirati nacionalnu provedbu tih mjera.