IBM PC AT

Odlučili smo se prisjetiti deset najvažnijih kućnih ili osobnih računala koja su nas dovela gdje smo sada – predstavljamo ih abecednim redom jer svatko od nas ima nekog svog favorita, pa je tako i najpoštenije

Drago Galić subota, 12. lipnja 2021. u 06:00

Koliko je računalna tehnologija skokovito napredovala u 80-tima i 90-tima zorno pokazuje primjer IBM-ovog PC AT-a ili „Model 5170“ kako mu je službeno ime u IBM-u koji je uvijek davao četveroznamenkaste oznake svojim računalima. Godinu prije je izašao IBM PC XT baziran na 8/16-bitnom Intelu 8088 na 4,77 MHz, ali IBM zna da ni to nije dobro i 1984. izbacuje IBM PC AT na 8-megahercnom 80286 procesoru, neusporedivo moćnijem od prethodnika – od integriranog upravljanja memorijom, većeg memorijskog adresnog prostora (adresabilno do 16 MB RAM-a u odnosu na maksimalnih 1 MB na XT modelu), a sve to uz tek neznatno višu cijenu od prethodne godine izašlog XT-a.

Intel i286 - osnova PC AT-a
Intel i286 - osnova PC AT-a

Ovo „tek neznatno višu“ treba, naravno, uzeti relativno jer ipak govorimo o IBM-u – PC XT je kad se pojavio u osnovnoj varijanti s 20-megabajtnim diskom i dva flopija koštao oko 4.500 tadašnjih dolara, što je preko 11.000 današnjih dolara. Opremljeni PC AT koštao je oko 6.000 dolara, odnosno oko 15.000 sadašnjih dolara. Govorimo, dakle, o „osobnim“ računalima cjenovno namijenjenim praktički isključivo poslovnom okruženju. Prema podacima američkog državnog statističkog biroa, 1985. medijalni prihodi za bijela kućanstva (dakle ne plaća, nego ukupni prihodi svih ukućana) bili oko 25.000 dolara, za crna kućanstva oko 15, a za latinoamerička kućanstva oko 17.500 dolara. Po tom kriteriju, ekvivalent bi danas bilo računalo koje košta preko 19.000 dolara. Imajte na umu da je to  cijena bez periferije.

Intel 8088 na kojem je baziran XT
Intel 8088 na kojem je baziran XT

 AT u oznaci apokrifno znači „Advanced Technology“ (za razliku od XT „Extended Technology“ koje je jednako tako apokrifno značenje kratice u prethodnoj varijanti PC-a).

Bez obzira na značenje kratica, AT je u računalstvo unio neke standarde koji su se zadržali do danas, a isto tako je potaknuo i proizvodnju bezbroj klonova. Sam IBM tako više uopće i ne proizvodi PC-ove, a svi na stolu ih imamo, uglavnom slagance, „bez imena“ ili s imenima tvrtki od kojih mnoge nisu ni postojale kada je IBM izbacio svoj prvi PC.

Od standarda koji je uveo spomenimo svakako 16-bitnu ISA sabirnicu (AT-bus) koji se donedavna još mogao pronaći na ponekoj matičnoj ploči, a i sada je moguće kupiti kartice koje ga na sebi imaju za potrebe kompatibilnosti s nekim starim uređajem.

Famozni IRQ-ovi i DMA rasponi i to 15 kaskadnih IRQ-ova u odnosu na izvornih 8 s XT-a, omogućili su proširivanje računala većim brojem kartica, a kasnije su iskorišteni za implementaciju Plug'n'Play standarda koji je često baš zbog „drevnosti“ ovoga rješenja dobio posprdan naziv Plug'n'Pray.

Baterijski stalno pogonjeni sat na matičnoj ploči također je došao tek s AT standardom (prije je bilo potrebno podešavanje sata pri svakom pokretanju ili instalacija posebne ekspanzijske kartice sa stalno napajanim satom), a i CMOS je dobio prostor od 50 bajtova za pohranu podataka o postavkama BIOS-a koje su se na ranijim PC-ima podešavale preko DIP prekidača.

Takozvana „AT tipkovnica“ je osnova dizajna svih sadašnjih tipkovnica (osim onih ekstremno modificiranih i namjenskih), odnosno posebno ergonomski (ili „ergonomski“ izlomljenih i prerađenih) s jasno izdvojenim numeričkim dijelom i funkcijskim tipkama. Prva je uvela i standardna signalna svjetla za Caps Lock, Scroll Lock i Num Lock indikatore, a nakon prve verzije sa 84 tipke, kasnije je došla i sada uobičajenija verzija sa 101/102 tipke. Imajte na umu i da su IBM-ove tipkovnice standardno sve bile mehaničke – membranske su došle s navalom klonova i naporima za spuštanjem cijena, a sadašnja proliferacija mehaničkih samo je povratak na staro. Uz dodatak da i dalje stare IBM-ove mehaničke tipkovnice daju bolji osjećaj od devet desetina svih mehaničkih tipkovnica koje su trenutno na tržištu.

IBM je za svoje reklame odlučio iskoristiti lik skitnice koji je stvorio Charlie Chaplin ne bi li razbio dojam nepristupačnosti i uštogljenosti koji se vezivao uz IBM
IBM je za svoje reklame odlučio iskoristiti lik skitnice koji je stvorio Charlie Chaplin ne bi li razbio dojam nepristupačnosti i uštogljenosti koji se vezivao uz IBM

Ako se pitate kako je došlo do toga da je na svijetu beskrajno PC klonova i je li tomu razlog IBM-ova dobrota, odgovor je negativan. Radilo se o antitrustovskoj politici tadašnjih američkih administracija prema IBM-u po kojem on nije ni mogao, kao praktični monopolist na tržištu, zaštititi AT arhitekturu pa je ova od početka napravljena kao posve otvorena i izvrsno dokumentirana. Tako je paralelno, sa svega pola godine ili godinom zakašnjenja od izlazaka XT i AT modela, tržište bile preplavljeno klonovima. IBM-ova, pak, reputacija dovela je do toga da je godinu dana nakon izlaska XT-a za njega bilo napisano tri i pol puta više aplikacija od strane neovisnih proizvođača, nego za bilo koje drugo tada izašlo računalo.

Da nismo išli abecednim redom, već „ponderirali“ popis prema važnosti, IBM PC (XT/AT) bi definitivno bilo najvažnije osobno i kućno računalo ikada izdano i osnova svih računala koje sada koristimo u svakodnevnom radu.

osnovni podaci
Godina izlaska 1984.
Cijena (tada/sadašnja vrijednost) 6.000 / 16.000 dolara
Prestanak proizvodnje 1996.
Procesor Intel 80286/ 16 MHz
OS BM PC DOS 3.0+, OS/2 1.x, PC/IX 1.1, IBM & SCO Xenix, Windows 1.0–3.0
Memorija 256 kB do 16 MB
Prodano primjeraka XT i AT modela oko 1 milijun