Počasni gosti: Galaksija - Sinclair QL 128 - MSX - Acorn Electron - BBC Micro

Iako na globalnom ili europskom planu nisu ostavili nekog traga, valja svakako spomenuti neke (tada) domaće kompjutere koji su uveli u svijet računala one koji su u 80-tima bili u formativnim godinama kada se stvaraju prvi afiniteti prema tome što bi željeli raditi kad odrastu

Drago Galić četvrtak, 3. lipnja 2021. u 06:00

Galaksija - domaći slaganac koji je zahtijevao i malo baratanja lemilicom, upisivanja programa i još koješta. Tko ga je složio, naučio je više o računalnom hardveru i softveru nego je tada mogao naučiti u školi

Na prvom mjestu među počasnim gostima ovog izbora je svakako prvo domaće 8-bitno računalo iz samogradnje, Galaksija. Za one koji ne znaju, popularnoznanstveni časopis Galaksija koji je bio izdanje beogradske izdavačke kuće Duga, 1983. je imao svoje prvo probno specijalizirano izdanje „Računari u vašoj kući“ (kasnije preraslo u redoviti, superpopularni na području čitave Jugoslavije, računalni mjesečnik „Računari“) koje je u svom prvom broju kao poklon imalo – kompletan vodič za samogradnju vlastitog 8-bitnog računala baziranog na tada vrlo popularnom Zilogovom Z 80. Autor Galaksije je Voja Antonić, živuća legenda računalstva. Kit se mogao naručiti od Računara ili ste mogli napraviti „špajz-listu“ dijelova i sami kupovati komponente. Jedini dio koji nije bio standardan bila je matična ploča koju ste morali ili sami napraviti ili naručiti.

Specifikacije računala bile su skromne – 2-6 kB RAM-a i 4-8 kB ROM-a (ROM A i ROM B), grafika je bila monokromatska 64*48 točaka, odnosno 32 znaka u 16 redova na TV-u na koji biste spojili računalo. Vanjska memorija je bila, kako je tada bio i red – kasetofon.

Kasnije je izašla i naprednija Galaksija plus, şa 48 kB RAM-a i 10 kB ROM-a, također c/b grafikom od 256x208 točaka, ali i s ugrađenim zvučnim čipom AY-3-8910. Cijena kita bila je 140.000 tadašnjih dinara što je ekvivalent otprilike 1.100 sadašnjih eura.

Vjerovali ili ne, ali i na onoj Galaksiji od 6 kB postojale su igre, i to rudimentarni simulator leta i šah, među ostalima. BASIC je bio vrlo dobar, a tipkovnica i kućište su bili ostavljeni na izbor samograditeljima – bilo je nevjerojatnih primjera u što su sve ljudi stavljali svoje galaksije i na što su ih spajali. Iako ni izdaleka popularna kao Spectrum i C64, Galaksija je odgojila mnoge hardveraše i softveraše. Ukupno je Galaksije i Galaksije plus prodano više tisuća kitova i sastavljeno u samogradnji vjerojatno više od 10.000 primjeraka.

Kako je sve više retro-nostalgije, Galaksija nam se ponovo vraća, ovoga puta u vidu crowdfunding kampanje koju je pokrenuo originalni tvorac računala, a o čemu smo već pisali na Bugovim stranicama.

QL s nekom od aplikacija i microdrive pogonima
QL s nekom od aplikacija i microdrive pogonima

Još jedan slatkiš iz 80-tih, a koji nije postigao značajniji uspjeh je i Sinclair QL 128, koji je sastavljen oko Motorole 68000 – baš kao Atari ST i Amiga, ali s tipičnim Sinclairovim smislom za štednju na svakom koraku. Za razliku od drugih 16/32-bitnih računala koja izlaze 1985., QL („quantum leap“) nema grafičko sučelje, niti ima disk ili disketu. Umjesto toga, Sinclair ugrađuje svoj famozni Microdrive – minijaturnu magnetsku digitalnu traku koja nesekvencijalno zapisuje podatke i koja je zapravo bila po brzini čitanja i pisanja usporediva s tadašnjim flopijima. Ali – bila je totalno nestandardna. Računalo je integrirano u tipkovnicu, spaja se na monitor ili TV i ima plitku tipkovnicu koja će kasnije, do naših dana, povremeno se pojaviti kao „elegantna“ tipkovnica za „estetizirane“ urede, ali koja je bila jako neugodna za tipkanje. Računalo za programere i poslovnjake, a s lošom tipkovnicom i nestandardno u svakom aspektu koji možete zamisliti. Prodano ih je oko 150.000 komada, a ovdje potpisani imao je samo dva prijatelja koja su zagrizla za to i kupila QL. Izvrstan BASIC.

Vjerovali ili ne, ali ovaj bijelo crveni "peče oči" je "difoltni" QL-ov ekran
Vjerovali ili ne, ali ovaj bijelo crveni "peče oči" je "difoltni" QL-ov ekran

Od 8-bitnih legendi svakako trebamo spomenuti i MSX  standard po kojem su rađena računala koja van Japana i Brazila praktički nisu imala nikakav uspjeh, a na japanskom tržištu ih je prodano čak 9 milijuna. Zanimljivost je da je na MSX-u započeo serijal Metal Gear. Bazirano na Zilogu Z-80 i opremljeno Microsoftovim BASIC-om, također vrlo moćnim za 8-bitna računala s iz 80-tih (ali lošiji od Locomotive Basica), standard je trebao osigurati minimalnu kompatibilnost među računalima raznih proizvođača, uz mogućnost dodavanja naprednijih mogućnosti i karakteristika za one koji idu iznad osnovnog standarda. U praksi je ovo značilo da dosta softvera nije radilo na svim MSX računalima.

Tipičan izgled MSX računala, vrlo popularnog u Japanu
Tipičan izgled MSX računala, vrlo popularnog u Japanu

Ipak, njihovi vlasnici su i dalje nostalgični pa je na Internetu više emulatora i više stranica koje okupljaju entuzijaste. Nedavno je čak izašla i nova igra pisana za MSX računala (ili emulatore).

BBC (gore) i Acorn Electron (dole) - okljaštrena verzija BBC-a. Popularni u britanskim školama, skupi, neisplativi u odnosu na konkurenciju
BBC (gore) i Acorn Electron (dole) - okljaštrena verzija BBC-a. Popularni u britanskim školama, skupi, neisplativi u odnosu na konkurenciju

Na koncu, moramo svakako spomenuti Acorn Electron i BBC Micro koji su u Britaniji bili praktično školski standard, a za BCC Micro je i napravljena originalna Elita koja je kasnije prebačena na sve druge platforme, 8- i 16-bitne, a koje je slijednica sadašnja mrežna SF simulacija.

Elita je život započela baš na BBC računalu, da bi kasnije bila prebačena i na ostale platforme
Elita je život započela baš na BBC računalu, da bi kasnije bila prebačena i na ostale platforme

Koliko je ovome poznato, u čitavoj Jugoslaviji jedini koji je imao BBC bio je legendarni Dejan Ristanović, također iz Računara (u prvim brojevima sam je valjda napisao više od polovice svih tekstova) i koji je pisao o Eliti.